Tribina o odnosu vjere i znanosti

U prepunoj velikoj dvorani hotela "Lav" u Vukovaru u srijedu 16. veljače održana je tribina koja je imala za cilj pokazati da između teologije i prirodnih znanosti nema nesporazuma nego da se te dvije znanosti međusobno nadopunjuju. Tema tribine bila je "Prirodne znanosti i teologija. Suradnja i nesporazumi!"
Tribinu su organizirali Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", podružnica Vukovar, Ogranak Matice hrvatske Vukovar, župa Sv. Filipa i Jakova, zajednica "Molitva i Riječ" iz Osijeka i Europski dom Vukovar.
Kao predavači nastupili su dr. sc. Vladimir Paar, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te dr. sc. Tomislav Ivančić, profesor emeritus na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i predstojnik Centra za duhovnu pomoć Zagreb.
Na početku tribine predavače je predstavila prof. dr. sc. Dubravka Smajić iz Osijeka .
Oba su se predavača složila da je jaz između teologije i znanosti umjetno stvoren i da nesporazumi zapravo nemaju znanstveno utemeljenje .
Između znanosti i vjere nema opreke, ali tehničko-znanstveni napredak ne smije dovesti čovjeka do mišljenja da mu Bog više nije potreban te do lišavanja ljudskog bića njegove čovječnosti i dostojanstva, rečeno je na tribini.
Govoreći na skupu održanom u Vatikanu 2006. godine na temu "Predvidljivost u znanosti: točnost i ograničenja", a kako je tada prenio vatikanski radio, papa Benedikt XVI. je, među ostalim, istaknuo kako nema sukoba između znanosti i vjere poglavito ako se pogledaju velika znanstvena postignuća u korist čovječanstva. Međutim, napredak je znanosti, i posebice njezina sposobnost vladanja prirodom uz pomoć tehnike, ponekad bio povezan s odgovarajućim nazadovanjem filozofije, religije pa čak i kršćanske vjere. Neki su, istaknuo je Papa tom prigodom, u napretku suvremene znanosti i tehnike vidjeli jedan od glavnih uzroka sekularizacije i materijalizma.
Znanost ne može, kazao je Papa, dati potpun i sveobuhvatan odgovor na najosnovnija ljudska pitanja, na pitanje o smislu života i smrti, krajnjim vrednotama i naravi samog napretka. Znanstvene metode istraživanja, naglasio je Sveti Otac, citirajući pritom dokumente Drugog vatikanskog sabora, mogu biti krivo uzdignute na vrhunsko načelo traženja istine, stvarajući tako opasnost da čovjek, previše se pouzdavajući u današnja otkrića, pomisli da je dostatan samom sebi .
Znanost ne smije nikada biti upotrijebljena protiv ljudskog života i njegova dostojanstva, nego se uvijek treba staviti u njegovu službu, istaknuo je u svom pozdravnom govoru prof. dr. Dražen Živić s Instituta "Ivo Pilar" u Vukovaru citirajući Papu.
Prof. dr. Tomislav Ivančić rekao je u svom predavanju, između ostalog: "Teologija i prirodne znanosti su dva plućna krila s kojima čovjek diše, one su sestre i prijateljice, između njih nema sukoba i nesporazuma jer govore o istom. Vjera je središte znanosti, ona je uvjerenje koje počiva na argumentima."
Na njegovu misao nadovezao se i drugi predavač prof. dr. Vladimir Paar rekavši: "Znanstvenici uspijevaju razotkriti i objasniti prirodne zakone, no ne uspijevaju objasniti tko je te savršene prirodne zakone stvorio i uspostavio! Bog je stvoritelj prirodnih zakona. Prirodne i humanističke (uključujući i teološke) znanosti nisu u sukobu nego su komplementarne".
Tribina je otvorila nove vidike i pokušala odgovoriti na brojna pitanja kao što su je li nastanak Zemlje plod slučajnosti ili stvaralačke intervencije; koliko suvremena znanost drži do Darwinove teorije o evoluciji; ima li čovjek uz tijelo i psihu i svoju duhovnu dimenziju; je li duh mitski teološki pojam ili sve važnije područje suvremenih znanstvenih istraživanja.