O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

„Vama pak, braćo, neka ne dodija činiti dobro“ (2 Sol 3,13) – naslov je poslanice koju je predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak objavio prigodom Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, koji će se ove godine obilježiti od 21. do 27. ožujka, uoči 3. korizmene nedjelje.
Svim aktivnostima koje ćemo provoditi u ovoj akciji želimo pokazati zahvalnost za sve ono čime nas braća i sestre u vjeri iz Bosne i Hercegovine obogaćuju: čvrstom vjerom, očuvanjem obiteljskog zajedništva, domoljubljem, brojnim postignućima u sportskom, kulturnom i gospodarskom životu. Posebno zahvaljujemo na brojnim svećeničkim i redovničkim zvanjima, koja su živi kvasac i Crkve u Hrvatskoj – piše biskup Mrzljak, ističući kako na poseban način želimo biti solidarni s Crkvom u Bosni i Hercegovini koju predvode njeni biskupi. Crkva, naime, neumorno služi i ljudima koji su ostali u BiH i povratnicima koji su lišeni onoga što je bitno za dostojanstven život svakoga čovjeka: nade, sigurnosti, perspektive, pravde, kuće, rada, plaće za uzdržavanje obitelji, pristupa kulturi te sudjelovanja u javnom životu. Ipak, u teškoćama vremena u kojemu živimo – piše nadalje predsjednik Hrvatskog Caritasa – važno je ne pokleknuti pred napetostima trenutka, pred tjeskobom koja zahvaća sve pore i sve generacije našega društva. Solidarnost koju želimo pokazati s braćom i sestrama u Bosni i Hercegovini neka bude izraz naše čvrste iskrene odluke da želimo slijediti Krista: da želimo biti sol i svjetlo svijeta, da želimo biti činitelji konkretnih djela ljubavi prema bližnjima, osobito prema onima čiji se glas gotovo i ne čuje, prema onima čije se dostojanstvo ne poštuje, a ostvarivanje prava uvjetuje – čita se u poslanici.
Uoči skorog dolaska pape Benedikta XVI. i proslave Dana obitelji u Hrvatskoj, biskup Mrzljak ovom je prigodom istaknuo i važnost promicanja obiteljskih vrednota. I naš hrvatski narod možemo promatrati kao jednu veliku obitelj čiji jedan dio živi u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, i drugim susjednim zemljama, a drugi je rasut po državama Europe, obiju Amerika i gotovo po svim zemljama svijeta. Molimo usrdno, svakoga dana, za naše obitelji, posebice one s brojnom djecom, za siromašne i sve druge koji trpe zbog socijalnih nevolja, da potpomognuti razumijevanjem i solidarnošću braće i sestara budu ispunjeni Božjom utjehom i nadom. Osobito se u ovom Tjednu, kojim želimo pokazati solidarnost s braćom i sestrama u BiH, spomenimo njihova primjera očuvanja obiteljskih vrednota kojim obogaćuju i nadahnjuju nas ovdje u Hrvatskoj – zaključuje biskup Mrzljak, pozivajući sve na zajedništvo kakvome nas je Krist podučio.
Brojni događaji koji su uslijedili nakon što je varaždinski biskup Josip Mrzljak 24. studenoga prošle godine donio odluku o izdvajanju sela Jakopovec i Kaštelanec iz župe Varaždinske Toplice i pripojenju župi Jalžabet, ponukala je Ordinarijat Varaždinske biskupije da se javnosti obrati priopćenjem.
Podsjećajući na biblijsku i teološku utemeljenost hijerarhijskog ustroja Crkve, na Zakonik kanonskog prava, kao i na povijest same stvari, iz Ordinarijata ističu kako je nakana koja je vodila biskupa u donošenju navedene odluke bila poboljšanje pastoralne skrbi u selima koja zbog prostorne udaljenosti od središta župe i zbog same brojčane veličine župe Varaždinske Toplice nije odgovarala zahtjevima današnjeg pastorala. To posebno potvrđuje činjenica da tijekom ljetnih mjeseci vjernici iz tih dvaju sela nisu imali redovitu nedjeljnu Svetu Misu; nadalje, djecu su roditelji na župsku katehezu vozili u Varaždinske Toplice, što je često bio velik teret za same roditelje od kojih su neki tražili da im se omogući da djecu šalju u Jalžabet. I zbog veličine same župe, toplički župnik nije se mogao vjernicima tih dvaju sela posvetiti u onoj mjeri u kojoj bi to vjernici očekivali.
Prema tomu, glavna, temeljna i jedina nakana u donošenju navedene odluke bila je poboljšanje pastoralne skrbi, a nikakvi drugi razlozi o kojima su mještani tih sela govorili nisu valjani ni argumentirani. Vjernici nezadovoljni biskupovom odlukom kroz nepuna su dva mjeseca, naime, po medijima iznosili razne neistine i nagađanja na koja nismo odgovarali smatrajući da će se emocije kojima su vjernici bili vođeni stišati i da će razum prevladati. Budući da je riječ o Kristovim vjernicima, članovima Crkve, vjerujemo da će se, kad se emocije malo slegnu, a razum prevlada, svatko u svojoj savjesti pred Bogom preispitati te u skladu s time prihvatiti odluku koja je donesena jedino u njihovu korist – zaključuje se u priopćenju Ordinarijata Varaždinske biskupije.
Nakon provedenih konzultacija u Hrvatskoj provinciji, Generalno Vijeće uršulinki Rimske unije u Rimu imenovalo je novu Provincijalnu upravu hrvatskih uršulinki – prenosi IKA. Provincijalnom glavaricom imenovana je s. Jasna Lučić, a provincijalnim savjetnicama s. Nives Vlašić, s. Gabrijela Hrgić, s. Blaženka Divić i s. Vesna Valek. Imenovanje stupa na snagu 30. travnja. Nova provincijalna glavarica s. Jasna Lučić u službi će zamijeniti s. Ceciliju Kolarić koja je provinciju vodila šest godina. Posljednjih deset godina s. Jasna djelovala je u misijama u Ukrajini.