Vjerska sloboda prema dokumentima II. vatikanskog sabora

Prema nedavno objavljenom izviješću Zaklade 'Pomoć Crkvi u nevolji' 70% svjetskog stanovništva živi u zemljama s ograničenom vjerskom slobodom, progoni poradi vjere nikada nisu prestali. U izvješću se tvrdi da posljednjih godina od stotinu žrtava vjerske nesnošljivosti 75 je kršćana. Nije rijetkost da je cijena i u naše doba za ispovijedanje vjere u Isusa Krista zatvaranje, mučenje i ubijanje. A često uključuje – kako je rekao papa Benedikt XVI. – da se kršćane naziva nevažnima, smiješnima pa i da su čak predmetom ismijavanja – podsjetio je pater Kowalczyk nastavljajući svoje promišljanje o dokumentima II. vatikanskog sabora.
U takvome ozračju, isplativo je ponovno čitanje saborske izjave o vjerskoj slobodi koja kaže „da ljudska osoba ima pravo na vjersku slobodu“, objašnjavajući da to pravo ... treba tako priznati u pravnome uređenju društva da ono postane građansko pravo“. Nažalost, nisu su svi političari voljni promicati stvarnu vjersku slobodu, a ne samo deklarativnu – istaknuo je pater Kowalczyk.
Vjersku slobodu valja shvatiti u njezinoj cjelovitosti kao slobodu od i slobodu za, a. II. vatikanski sabor zaista opominje da u vjerskoj stvari nitko ne bude primoravan raditi protiv svoje savjesti ni sprečavan raditi po svojoj savjesti. Vjerska se sloboda ipak ne može ograničiti samo na privatni život, budući da sama društvena narav ljudskog bića zahtijeva da ono na izvanjski način očituje nutarnje vjerske čine, da svoju religiju ispovijeda na društveni način – primijetio je pater Kowalczyk.
U svojoj društvenoj dimenziji, vjerska sloboda podrazumijeva, između ostalih, pravo na poučavanje i javno svjedočenje vlastite vjere, pravo imenovanja svojih službenika, komuniciranje s poglavarima i vjerskim zajednicama koje žive u drugim državama, podizanja vjerskih zdanja. Crkva danas ima govoriti o brojnim situacijama gdje se krše ta prava – zaključio je pater Kowalczyk.