Predstavljanje 'Predvorja naroda'

Dijalog se između vjernika i nevjernika ne smije ograničiti na traženje najmanjeg zajedničkog nazivnika, nego se ima suočiti s temeljnim životnim pitanjima ljudskog bića – istaknuo je kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, u intervjuu za Radio Vatikan govoreći o subotnjem predstavljanju „Predvorja naroda“, na bolonjskome veleučilištu, novog vatikanskog tijela u Vijeću, osnovanoga radi poticanja dijaloga između vjernika i nevjernika.
Predvorje naroda u početku je bio prostor ispred Jeruzalemskog hrama, namijenjen svima a ne samo Židovima. Svi su mogli slobodno pristupiti, bez obzira na kulturu, jezik i vjersko uvjerenje. Ustanovljenje je novoga tijela potaknuto govorom pape Benedikt XVI. od 21. prosinca 2009. godine: Smatram da bi Crkva trebala otvoriti neku vrstu „predvorja naroda“, gdje se ljudi na neki način mogu zanimati za Boga, iako ga ne poznaju i prije negoli otvore pristup njegovu otajstvu – kazao je tada Sveti Otac.
Otvaranje na bolonjskom sveučilištu, prvom laičkom europskom veleučilištu, uvod je međunarodnom otvaranju nove strukture na programu 23. i 24. ožujka u Parizu. Bolonjsko je veleučilište željelo idejno obnoviti staru tradiciju rasprava –questiones disputatae – kako se nekoć govorilo – ustvrdio je kardinal – ali u ovome slučaju između vjernika i nevjernika, međutim u ono se doba raspravljalo o različitim mišljenjima i postavkama. Kardinal strahuje od opasnosti da se dijalog između vjernika i nevjernika pretvori u čisto akademsko razglabanje, da se u konačnici zadovolji pronalaženjem najmanjeg zajedničkog nazivnika. Borim se da se to ne dogodi – ustvrdio je kardinal Ravasi.
Želim da se raspravlja o temeljnim pitanjima, o antropologiji, o dobru i zlu, o životu i nakon života, ljubavi, boli, o smislu zla, o pitanjima dakle koja su srž ljudskoga iskustva. Osim toga, kardinal želi da se raspravlja i o kakvoći teologije, da bi se shvatilo da teologija nije paleolitski ostatak, da ne pripada prošlosti, nego je disciplina sa svojim statutom, svojevrsnom metodom, da ona drukčije gleda na stvarnost – kazao je kardinal.
Kardinal Ravisi je također spomenuo „duhovnost bezbožnika“, jer transcendencija nije samo to što naučava teologija, nego je sastavnica i razuma, koji po svojoj naravi teži uzdići se iznad i, stoga, u konačnici, istraživati o tome i općenito o drugome. Želimo predložiti brojne odrednice koje su doista provokativne – ustvrdio je kardinal Ravasi.
Kardinal ne vidi opasnost od prozelitizma, na što neki upozoravaju. Znamo, a to ne valja nijekati, da su religije po svojoj naravi informativne, ali su također i 'performativne', to jest cilj im je oblikovati savjest, žele ponuditi topli smisao svoje poruke, čemu teži i ozbiljni ateizam – primijetio je kardinal Ravasi te se osvrnuo na pariški događaj.
Riječ je o naročito složenom, opširnom događaju, jer su uključeni najistaknutiji likovi francuske kulture. Predviđena su četiri glavna trenutka: na Sorboni će se sučeljavati intelektualci, u zdanju UNESCO-a će se raspravljati o društveno-političko-kulturnoj dimenziji; treći će se dio održati u zaista ekskluzivnom mjestu, gdje će se susresti članovi, odnosno istaknuti likovi Francuske akademije, takozvana slavna kupola, i na kraju htjeli smo proširiti predvorje na golemi prostor ispred bazilike Notre-Dame, gdje će biti okupljeni mladi; oni će moći sudjelovati u nekakvoj zabavnoj priredbi, ali će također moći, vjernici i nevjernici ako to budu željeli, ući u hram, gdje će zajednica Taizé pripremiti molitveni obrazac, da bi i nevjernicima pokazali kako vjernici zazivaju svoga Boga – istaknuo je kardinal Ravasi.
Skupovi u Bologni i u Parizu prvi su u nizu predviđenih međunarodnih skupova. Nakon projekata za Tiranu i Stockholm, cilj je prijeći ocean do udaljenih država; polazeći od Sjedinjenih Američkih Država, odakle su već stigli pozivi iz Chicaga i Washingtona, stići u zemlje gdje katolici nisu zastupljeni u značajnijoj mjeri, ali gdje je snažna religioznost druge vrste, primjerice u Aziju – zaključio je kardinal Ravasi.