Osvrt na 80. obljetnicu Radio Vatikana

Mikrofon koji je otvoren kako bi u svijetu pojačao glas papâ, ispripovijedao život crkvi na svim krajevima svijeta, te zaštitio kršćansku vjeru od onih koji ju smatraju nadvladanom i smetnjom. Riječ je o Vatikanskom radiju u kojemu naraštaji novinara, tehničara i drugih djelatnika, već 80 godina svakoga dana rade kako bi izvršili tu službu. Sedmorica se papâ, s Benediktom XVI., okoristilo tim sredstvom, koje je prvi među njima, Pio XI., nazvao snažnim materijalnim sredstvom za širenje Ideje, odnosno Evanđelja.
Povijest Vatikanskoga radija započinje nezaboravnim poslijepodnevom 12. veljače 1931. godine, kada se oko 16.40 sati Guglielmo Marconi približio mikrofonu i najavio da će Sveti Otac papa Pio XI. za nekoliko trenutaka otvoriti radijsku postaju Države Grada Vatikana. Gotovo 20 stoljeća riječ se rimskoga Prvosvećenika na drugačiji način čula u svijetu, ali sada će se prvi put njegov glas uživo moći istodobno čuti na cijeloj zemaljskoj površini…. – istaknuo je Marconi.
U toj se prvoj radijskoj poruci papa Pio XI. obratio najprije svemu stvorenomu, svim stvarima i svim ljudima, govoreći im riječima Svetog pisma: „Slušajte, nebesa, sad ću govoriti; čuj, zemljo, riječi usta mojih!“ (Pnz, 32,1). Poslušajte ovo, svi narodi, čujte, svi stanovnici zemlje, vi, djeco puka, i vi, odličnici, bogati i siromašni zajedno! (Ps 49,1). Čujte me, otoci, slušajte pomno, narodi daleki!“ (Is 49,1).
Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim! – rekao je u nastavku Pio XI., upravljajući svoje riječi Bogu. Odmah potom obratio se svim katolicima i crkvenoj hijerarhiji, moleći se kako bi svatko od njih ostao vjeran i dostojan zvanja na koje je pozvan. Papa se potom obratio redovnicima i redovnicama, te misionarima, koje je nazvao snažnim Kristovim vojnicima. Zajedno s misionarima pozdravio je i domorodačke svećenike i katehiste, „glavne plodove“ i, - kako je rekao – „sada kolege i pomoćnike u našim naporima“. Svim se vjernicima Pio XI. obratio potičući ih da njihova skromnost bude poznata svim ljudima, a sve ono što je istinito, skromno, ispravno, sveto, sve ono što je ljubazno, i svaka krepost, neka budu predmetom njihovih misli i djela, kako bi Bog bio proslavljen u svemu i u svima. Papa se tada obratio i onima koji ne vjeruju ili su se odvojili od Crkve, a potom vladajućima, podanicima, bogatima i siromašnima, radnicima i poslodavcima, te na kraju ožalošćenima i progonjenima. Dok upravljamo za vas naše molitve i, koliko možemo, našu pomoć, dok vas preporučamo ljubavi svih ljudi, kažemo vam u Kristovo ime: Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti (Mt, 11, 28) – rekao je Pio XI. te Gradu i svijetu udijelio svoj apostolski blagoslov.
Moji su izumi da spase a ne da nište svijet! Te riječi Marconiju, velikom znanstveniku i izumitelja radija, bile kao životno geslo. Priznanje da se putem radija mogu spašavati ljudski životi u brodolomima velikih plovila spada u prve humanitarne zasluge Marconija, s čim se s pravom dičio – piše pater Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i Vatikanskog radija, u uvodniku informativnog tjednika Octava dies Vatikanskog televizijskog centra, osvrćući se na 80. obljetnicu Vatikanskog Radija.
Prije 80 godina papa je Pio XI. otvorio Radio Vatikan, koji je Marconi zamislio novim oruđem za poslanje Crkve. Nijedno Marconijevo ostvarenje možda nije kao ovo sustavno promicalo njegov ideal, putem radija prenositi Papinu mirovnu poruku u svijetu namučenom ratom ili u opasnosti od novoga rata, kao za vrijeme papa Pija XI.i XII. te pape Ivana XXIII. – primijetio je pater Lombardi.
Prenositi poruke obiteljima ratnih zarobljenika i nestalih i obratno. Podupirati, tješiti narode i Crkve potlačene diktaturom totalitarnih režima. Širiti nadu papâ, putnika po raznim kontinentima; govoriti stalno o duhovnim vrednotama, o aktualnosti Isusova evanđelja; promicati pravdu i mir; dijalog između kršćanskih vjeroispovijesti, kultura, religija i naroda, što je Marconi mogao poželjeti bolje za svoj izum? U iste te svrhe i danas moramo rabiti novu tehnologiju. Činimo li to dovoljno? Služe li izumi ljudskog uma za spašavanje ili za uništavanje čovječanstva – pita pater Lombardi.