Dnevnik župnika Vranekovića

Knjiga Josipa Vranekovića "Dnevnik. Život u Krašiću zasužnjenog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca" u izdanju Postulature za proglašenje svetim bl. Stepinca predstavljena je u ponedjeljak 7. veljače u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Fra Bonaventura Duda uvodno se prisjetio vremena suđenja kardinalu Stepincu te istaknuo važnost samog izdanja koje je tiskano o 51. obljetnici preminuća bl. Alojzija Stepinca, koje predstavlja svjedočanstva na 900 stranica. Govoreći o krašićkom župniku Vranekoviću, Duda je dodao kako se ne smije zaboraviti ime toga čovjeka "kojemu je providnost dodijelila da uime svih nas kao Šimun Cirenac pomogne našem natpastiru nositi teški križ njegova zatočeništva". Potom je predstavio strukturu samog izdanja te napomenuo kako je ono prigoda upoznati život nadbiskupa Stepinca u Krašiću, te posebno mnoštvo pisama i propovijedi koje je u to vrijeme napisao, kao i da se najviše radovao posjetima tolikih svećenika i biskupa, redovnica, a stranim novinarima govorio je o stanju Crkve kod nas i o svome stanju. Vraneković je "Dnevnik" počeo pisati 24. studenoga 1951., a završio 27. siječnja 1960. Činjenice je zapisivao vremenskim slijedom kako su se događale, a bilježio je također podatke iz kardinalova života, iz djetinjstva, đačkog doba i vojničkoga iz I. svjetskog rata, kako bi ih on sam u razgovorima pripovijedao. Stoga su Vranekovićevi dnevnici od neprocjenjive vrijednosti za upoznavanje života pokojnog hrvatskog kardinala, rekao je fra Bonaventura.
Prof. Stjepan Botica istaknuo je kako je s obzirom na žanrovsku pripadnost, "Dnevnik" vrlo složena cjelina u kojoj je Vraneković pomno ispisao sve što je vezano uz Stepinčevo zatočeništvo u Krašiću. Po sadržajnoj okosnici to je uistinu dnevnik zamišljen i ostvaren u maniri memoaristike. Pisac je primjereno razdvojio ono što pripada njemu kao piscu, promatraču zbivanja od onoga što je "povjerio" svom glavnom liku nadbiskupu Stepincu.
Priređivač knjige mons. Juraj Batelja zahvalio je svima koji su pomogli da djelo u tom obliku bude tiskano. Govoreći o autoru Dnevnika župniku Vranekoviću, istaknuo je njegovo hvalevrijedno nastojanje, jer je dnevničkim zapisima želio svojoj Crkvi i svome patničkom narodu sačuvati na trajno sjećanje jedno tužno i tegobno razdoblje njegove povijesti.