Raspravom „Sekularnost nije neutralnost: novi hod za cjelovit razvoj ljudske osobe“,
potaknutom Papinim govorom u Westminster Hollu o Londonu 17. rujna 2010. godine, u
Apostolskoj je palači Laterana završen ciklus promišljanja o Papinim velikim govorima:
o govoru izrečenom u Parizu, te o njegovu govoru u Regensburgu, koji je, jer je pogrješno
interpretiran, naveliko uzburkao vode u muslimanskome svijetu. Sekularnost i neutralnost
obilježja su našeg doba za određivanje odnosa između vjerske i političke dimenzije
u svakodnevici. Govoreći u Westminsteru Papa je potaknuo vjernike na odgovornost,
ponavljajući Isusove riječi da svatko nosi svoj križ. Sekularizacija nije isto što
i sekularizam, i ona ne mora biti negativna – objasnio je profesor Lorenzo Ornaghi,
rektor Katoličkog sveučilišta Presvetoga Srca govoreći o Papinu govoru u Londonu. Sekularizacija
u sebi nije negativna, dapače, unijela je pozitivne vidike u odnos između laičnosti
i religije. Drugo je sekularizam, koji možemo smatrati ideološkim otpadom sekularizacije.
Papa dobrano pročišćava pojam i upućuje na temelje sekularizacije, potiče da prihvatimo
njezine pozitivne, dobre vidike izbjegavajući negativne – primijetio je profesor. Podsjetimo
da se jezgra Papina govora u britanskom Parlamentu, simbolu demokracije, odnosila
na isključivanje religije iz javnoga života, a to najviše pogađa kršćane i povijesno
tolerantne države a koje žele ušutkati vjeru, gurnuti je u privatnost, što se negativno
odražava i u samim modernim demokracijama. Tim se ponižava demokratska etika, odnosno
društveno-moralni konsenzus; uništava se temelj prava koje na kraju odobrava sve,
pa i proizvoljnost – ustvrdio je msgr. Mario Toso, tajnik Papinskoga vijeća 'Pravda
i mir'. Govoreći o krizi današnje demokracije, Toso je rekao da je uloga religije
stvaranje temelja za šire političko gledanje kao i plodnog tla za demokratsku etiku.
Nije nepremostiva demokratska kriza – ustvrdio je msgr. Toso – samo ako se ponovno
otkriju čvrsti temelji. Papa je u više navrata istaknuo da su ti temelji u svezi između
društvenoga konsenzusa i prirodnog moralnog zakona koji je zapisan u savjesti svakog
čovjeka, bez obzira na vjeru i rasu – podsjetio je msgr. Toso ističući važnost vjerskog
svjedočenja katolika u društvu, premda ih neki žele isključiti iz društva, ili primorati
da djeluju protiv vlastite savjesti. Što se toga tiče, Papa je podsjetio na slučaj
Tomasa Mora, kojemu se dive vjernici i nevjernici jer je slijedio vlastitu savjest.
On nije uzimao u obzir pozitivni, ljudski zakon, nego moralni, koji se temelji na
savjesti, a to znači da Bogu treba dati Božje, a caru carevo – zaključio je msgr.
Toso. Msgr. Lorenzo Leuzzi, ravnatelj Ureda za pastoral sveučilišta pri Rimskom
vikarijatu, zaključio je skup tvrdnjom da su kršćani svjesni velike odgovornosti za
sebe i za društvo. Svjedočanstvo se ima snažiti sviješću da naviještanje evanđelja
nije miješanje u svjetovno nego je služba, jer kamo dospijeva evanđelje stvaraju se
preduvjeti za istinsku sekularnost. A to je potvrdio i Sveti Otac u govoru u Westminsteru
– zaključio je msgr. Leuzzi.