Europske biskupske konferencije o pastoralu mladih

U srcima se profesora, studenata i administrativnoga osoblja u našim sveučilišnim zajednicama i u europskoj kulturi osjeća nova potreba za Bogom. Zbog toga se dušobrižništvo sveučilišta ne treba baviti samo studentima, nego ima raditi kako bi omogućilo susret između bogatstva evanđeoske poruke i mnogostrukosti područja ljudskoga znanja – zaključak je istaknut u priopćenju objavljenom na svršetku kongresa Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) o sveučilišnom pastoralu. Na četverodnevnom se skupu, održanom u Münchenu od 27. do 30. siječnja, okupilo 60 izaslanika iz 23 biskupske konferencije Europe, te predstavnici sveučilišnih udrugâ i pokretâ, kako bi raspravljali o temi „Formacija, odgoj i Evanđelje. Vidici sveučilišnoga pastorala u Europi“.
U pozdravnom je govoru domaćin, kardinal Reinhard Marx, istaknuo da je sveučilišni pastoral danas pozvan razraditi novu humanističku sintezu, kako je to napomenuo Sveti Otac u enciklici 'Caritas in veritate'. Zbog toga je Crkvi potrebno opće viđenje znanosti, koje promiče potpunu formaciju, kao i pedagoški odgoj oblikovan na pouzdanju. Potrebno je, naime, - prema riječima kardinala Marxa – pomoći ljudima živjeti u pluralnosti koja će sve više obilježavati budućnost naših gradova.
Skup je bio usredotočen na tri teme: sveučilišni studenti danas; iskustvo vjere u sveučilišnom kontekstu; te dijalog vjere sa znanošću i kulturom. Što se tiče profila današnjeg studenta, istraživač Tino Bargel sa sveučilišta u Konstanzu u svojem je izlaganju prikazao mladoga čovjeka koji zahtijeva više djelotvornosti u vidiku budućeg posla, i kojemu temeljne vrednote nisu jasne. Osim toga, teško ga je uključiti u zajedničke pothvate, a smanjuje se i zanimanje za politiku i javno zalaganje. S druge pak strane, raste poštovanje prema roditeljima, braći i prijateljima. Do toga dolazi – po mišljenju njemačkog istraživača – zbog toga što većini studenata nije jasno kako će se društvo razvijati u budućnosti, i ne zna za što se zalagati. Opći je zaključak na skupu bio da ovaj naraštaj studenata, više nego ikoji drugi, želi sigurnost.
Na iskustvo se vjere u sveučilišnom kontekstu osvrnuo msgr. Sergio Lanza, crkveni asistent Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca, koji je istaknuo da bi sveučilište trebalo postati „kampus za evangelizaciju“. Nakon više stoljeća tragične podjele između vjere i kulture, za kršćansku se zajednicu – prema riječima msgr. Lanze – pojavljuje prigoda za preuzimanje proročke uloge, a dušobrižništvo inteligencije pravi je put kojim valja krenuti. Na posljetku, odnos između vjere i razuma bio je u središtu izlaganja koje je poslao kardinal Péter Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, a u kojemu je istaknuo da različiti znanstvenici u sveučilišnim zajednicama, svatko sa svojom stručnošću, mogu pridonijeti tom dijalogu, i svojim zajedničkim istraživanjima mogu povezati našu kršćansku vjeru sa životom u našim društvima.
Iz Hrvatske je na tom skupu sudjelovao pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško.