Papa Benedikt XVI.: Blaženstva nisu nova ideologija, nego program života protiv lažnih vrednota svijeta

Crkva se ne boji progona koji nad njom vrši društvo, previše sklono blagostanju, a malo duhovnim vrednotama – istaknuo je papa Benedikt XVI. komentirajući danas, 30. siječnja, u podnevnom nagovoru današnje Evanđelje o blaženstvima. Na svršetku marijanske molitve Papa je spomenuo Svjetski dan borbe protiv gube, i Međunarodni dan zalaganja za mir u Svetoj zemlji, te zajedno s dvoje mladih, predstavnika rimske Katoličke akcije, s prozora svoje radne sobe pustio dvije golubice.
Onoga dana kada je Isus goru preoblikovao u „katedru“, nije to učinio da bi istaknuo neku novu ideologiju, nego kako bi poučio čovječanstvo da nebeska dobra uistinu utažuju glad i potpuno brišu suze onih koji trpe, i to mnogo više no bogatstva i zemaljske utjehe. Pouka je to koju je Sveti Otac istaknuo razmišljajući o – kako je rekao - „velikom govoru“ o blaženstvima, koji je gotovo Evanđelje u Evanđelju. Poruka koju Krist upućuje s gore, proglašavajući „blaženima“ odbačene, upućena je cijelomu svijetu današnjice i u budućnosti – napomenuo je Papa te dodao da ju je moguće shvatiti i živjeti samo nasljedujući Isusa.
Nije riječ o nekoj novoj ideologiji, nego o poučavanju koje dolazi odozgor i dotiče stanje čovjeka, upravo ono koje je Gospodin, utjelovivši se, zaželio poprimiti kako bi ga spasio – rekao je Sveti Otac. (…) Blaženstva su novi program života, kako bismo se oslobodili lažnih vrednota svijeta te otvorili istinskim dobrima, sadašnjima i budućima. Kada, naime, Bog pruža utjehu, utažuje žeđ za pravednošću, briše suze ožalošćenih, znači da, osim toga što svakoga primjetno nagrađuje, otvara Kraljevstvo Nebesko – istaknuo je Papa.
Prisjetivši se potom svoje knjige 'Isus iz Nazareta', Sveti je Otac napomenuo da su blaženstva prenošenje križa i uskrsnuća u život učenika. Ona odražavaju život Sina Božjega koji dopušta da ga se progoni i prezire sve do osude na smrt, kako bi ljudima bilo darovano spasenje. To je pak snažno utjecalo na dvije tisuće godina povijesti Crkve. Evanđelje o blaženstvima tumači se samom poviješću Crkve, poviješću kršćanske svetosti, jer – kako piše sveti Pavao – 'što je slabo u očima svijeta, izabra Bog da posrami jake; što je neplemenito i prezira vrijedno u očima svijeta – i čak ono čega nema – izabra Bog da uništi ono što jest'. Zbog toga se Crkva ne boji siromaštva, prezira, ni progona u društvu koje je često privučeno materijalnim blagostanjem i svjetovnom moći – istaknuo je Sveti Otac.
Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Papa se osvrnuo na Svjetski dan posvećen bolesnima od gube, te pozdravio članove Talijanske udruge prijatelja Raoula Follereaua, koja upravo ove godine obilježava 50 godina djelovanja. Papa je pritom zajamčio svoje molitve za sve koji su i danas žrtve te bolesti. Guba, iako se povlači, još uvijek, nažalost, pogađa brojne osobe koje žive u velikom siromaštvu. Svima oboljelima jamčim posebnu molitvu, koju širim i na one koji se brinu o njima, i koji se na različite načine zalažu da se pobijedi Hansenova bolest.
Papa je, osim toga, zaželio mir i blagostanje zemljama Dalekog istoka koje će sljedećih dana proslaviti mjesečevu Novu godinu, te podsjetio na današnji Međunarodni dan zauzimanja za mir u Svetoj zemlji. Pridružujem se latinskom jeruzalemskom patrijarhu i kustosu Svete zemlje u njihovu pozivu svima na molitvu Gospodinu kako bi upravio umove i srca prema konkretnim nacrtima mira – rekao je Sveti Otac.
Na kraju se Sveti Otac obratio tisućama djece i mladih iz rimske Katoličke akcije, koji su se okupili na Trgu svetoga Petra prošavši rimskim ulicama u tradicionalnoj „Karavani mira“. Nakon što ih je Papa pozdravio, djevojčica, koja je zajedno s jednim dječakom bila uz Svetoga Oca na prozoru njegove radne sobe, uputila je u ime svojih vršnjaka snažan apel za mir. U posljednje smo vrijeme čuli samo ružne vijesti – kazala je. Previše ljudi rabi nasilje da bi nametnuli vlastite političke i vjerske ideje. Svaki put kad se svađamo s prijateljima, odrasli nam uvijek kažu da se moramo pomiriti, da trebamo razgovarati jedni s drugima i slagati se. Mi bismo to isto htjeli reći svima: moramo se voljeti kao braća, kojoj god religiji ili kulturi pripadali! – istaknula je mlada predstavnica Katoličke akcije.