Papine misli o europskoj kulturi

Tri govora pape Benedikta XVI. posebna su po svojoj opširnosti, no još više po svojem sadržaju nauka glede vjere i razuma te vjere i kulture. O tima trima govorima profesori rimskih sveučilišta raspravljaju četvrtkom u Apostolskoj palači na Lateranu. Tako su prošloga četvrtka posvetili svoja razmišljanja Papinu predavanju u Regensburgu, a jučer Papinu predavanju u Parizu.
Traženje Boga utemeljilo je europsku kulturu i omogućilo Božjoj Riječi da i dan danas ona bude nositeljica prave kulture. Mogli bismo reći da je to poruka Papina govora u Parizu 2008. godine u Kolegiju des Bernardins, povijesnom mjestu srednjovjekovnoga monaštva. Predivno učenje potaknulo je mnoge da se povuku u samostane da bi onda njihove plodve ubirali budući naraštaji do danas s istim pitanjem, bio tko vjernik ili nevjernik, a to je pitanje o Bogu. Redovnici su težili k tome da iza nestalnih svjetovnih istina nađu trajne istine tražeći Boga.
S tim u vezi profesor Sergio Lanza veli: „Tražiti Boga svrha je autentičnoga redovništva. No sama Riječ nam dolazi ususret i tada se to traženje Boga i traženje Riječi i njezinih značenja međusobno prožimaju. Ljubav prema biću i ljubav prema Bogu tako stvaraju jedincati put. To je tema susreta vjere i razuma.
No to je ujedno Riječ koju čovjek ima naučiti opažati ne samo preko Svetoga pisma nego i preko profanih znanosti. Kultura Riječi sa sobom nosi u potrebu oblikovanja razuma odgojem, ali uvijek s konačnom svrhom: služiti Bogu. Riječ se pak ne može odvojiti ni od svojega tumačenja tj. kako se životno smješta u zajednicu, niti se može odijeliti od Duha, koji Riječi daje slobodu i život, ograničavajući tako i subjektivizam i fundamentalizam, kako to tumači profesor Dalla Torre s rimskom sveučilišta Lumsa kad veli:
„Dvije su opasnosti za današnjega čovjeka. Ponajprije individualizam koji ne vodi računa o Riječi kao objektivnoj granici. A druga je opasnost fundamentalizam, a to je suprotna krajnost. Kad govorimo o fundamentalizmu, onda obično mislim na islamski, ali ima i naših fundamentalizama. Oni su ideološki. Fundamentalizam zapravo znači ne voditi računa o Božjoj Riječi odnosno o slobodi, ali i o ograničenjima koja odatle proizlaze.“
Tražiti Boga ništa nije manje potrebno jučer nego danas a ne dati se naći od Božje Riječi bio bi to poraz ljudskoga razuma i odbacivanje otvorenosti za još više mogućnosti, pa stoga Papin vikar za grad Rim zaključuje: „Riječ Božja po naravi je svojoj oslobađajuća i prodire duboko u ljudsko srce te mu pomaže otkriti u sebi istinu i otvoriti se Gospodinu koji ga traži. A to upravo može dovesti čovjeka do boljega izražavanja samoga sebe.“