Danas, 27. siječnja, obilježava se Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, koji
je 2005. godine ustanovila Organizacija ujedinjenih naroda. Papa Benedikt XVI. više
je puta govorio o toj tragediji koja je obilježila povijest XX. stoljeća. Povijesni
su i dirljivi bili Papini posjeti koncentracijskom logoru u Auschwitzu 2006., te Memorijalnom
centru Yad Vashem u Jeruzalemu 2009. godine. O Danu sjećanja Sveti je Otac posebno
govorio na općoj audijenciji 28. siječnja 2009. godine. Tom je prigodom istaknuo da
je holokaust upozorenje protiv zaborava, nijekanja ili redukcionizma, jer – kako je
rekao - nasilje nad samo jednim ljudskim bićem, nasilje je nad svim ljudima. Holokaust
i stare i nove naraštaje posebno uči da samo težak put slušanja i dijaloga, ljubavi
i praštanja, vodi narode, kulture i religije u svijetu do željenoga cilja bratstva
i mira u istini. Neka nikada više nasilje ne ponizi dostojanstvo čovjeka! – istaknuo
je Sveti Otac na spomenutoj audijenciji. U posljednje je dvije godine Sveti Otac
bio u dva povijesna posjeta tijekom kojih se spomenuo šest milijuna Židova ubijenih
u holokaustu, te ponovno uputio snažan apel da se ne zaboravi ta tragedija. U svibnju
2009., u okviru putovanja u Svetu zemlju, Papa je pohodio Yad Vashem u Jeruzalemu,
a 17. siječnja prošle godine papa Benedikt XVI. posjetio je rimsku sinagogu, kada
je sa žaljenjem napomenuo da su brojni katolici ostali ravnodušni na tragediju holokausta.
Sveti je Otac, osim toga, istaknuo neopozivost puta prijateljstva kojim su Židovi
i katolici krenuli nakon Drugoga vatikanskog sabora, te zatražio oprost za trpljenje
koje su kršćani prouzročili židovskom narodu. Cilj je današnjega Međunarodnog
dana sjećanja na žrtve holokausta da svijet ne zaboravi lekciju koju nam je dao holokaust.
U poruci za taj dan, glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon, posebno se spominje majki i
kćeri, bakâ i sestara čiji su životi nepovratno promijenjeni, njihove su obitelji
bile razdvojene, a njihove tradicije prekinute. Jedan od rijetkih talijanskih Židova
koji su preživjeli Auschwitz, Piero Terracina, istaknuo je da je prenošenje sjećanja
na to postalo svrha njegova života, posebno što se tiče mladih, jer je – kako je rekao
– dobro da poznaju te činjenice, i da se zaštite u budućnosti. Jedna od zabrinjavajućih
pojava jest sve veći broj web stranica koje šire antisemitske i negacionističke ideje.
Osvrnuvši se na taj problem, Anna Foa, profesorica suvremene povijesti na rimskom
sveučilištu 'La Sapienza' napomenula je da je protiv zakonskih mjera koje negacionizam
smatra kažnjivim djelom, jer bi to negacioniste pretvorilo u mučenike i bilo bi potpuno
nedjelotvorno. Međutim, mislim da bi valjalo, i da je važno nadzirati didaktiku: kao
što poučavanje ne bismo povjerili profesoru matematike koji tvrdi da su dva i dva
pet, isto tako didaktiku i poučavanje ne možemo povjeriti nekome tko širi laži i potiče
na mržnju – istaknula je prof. Foa. S tim u vezi valja podsjetiti da nisu manje
vrijedne ni žrtve Domovinskoga rata. Unatoč brojnim pozivima na pomoć i spomen, međunarodna
zajednica nije ništa učinila za žrtve, primjerice, u Vukovaru, Škabrnji, ili Srebrenici.