Pregled tiska

S kim da usporedim ovaj naraštaj? S njim je kao s dječacima što sjede na trgovima i ovako dovikuju drugovima: Zasvirasmo na frulu – vi ne poigraste. Zapjevasmo tužaljke – vi ne zaplakaste. Dođe Ivan: on ne jede i ne pije, pa vele: Opsjednut je. Dođe Sin Čovječji: on jede i pije, pa vele: Gle izjelice i pijanice, gle prijatelja carinika i grješnika. Ali mudrost opravdaše njezina djela. (Mt 11, 16-19)
Ovaj ulomak iz Matejeva Evanđelja dobro se može primijeniti na novinarske komentare važnijih Papinih govora i nastupa. Tako je i s prevažnim jučerašnjim govorom diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici. Kao da novinari nisu sposobni zaustaviti se nad cjelinom govora i nad pojedinim riječima. Kao da već unaprijed očekuju nešto drugo. Kao da je Papa nevješt u tomu da se ne drži teme. Najednom se žele čak pokazati i pametnijima od Pape, pa odmah prigovaraju da zašto nije progovorio o ovome ili onome. Poneki dobro uočavaju dva naglaska kršenja vjerske slobode. Jedan je glede agresivnog fundamentalizma koji ne podnosi druge pokraj sebe i služi se svim mogućim zakonskim i nezakonskim pa čak i terorističkim sredstvima da odagna ili čak ubije one koji drukčije mile i vjeruju. Drugi je profinjeniji, pa se želi čak u korijenu, spriječiti mladim naraštajima da u školi budu ispravno informirana i formirana sukladno s pravom njihovih roditelja glede duhovnoga i tjelesnoga dostojanstva svake ljudske osobe. Time je Papa uputio pravu riječ i jednima i drugima i Istoku i Zapadu. A zapravo je uputio riječ bojažljivcima tj. onima koji strahuju od drugoga mjesto da tomu drugomu priznaju ono dostojanstvo kojim ga je Bog obdario.
Ako pak promatramo neke hrvatske portale ili novine koji ismijavaju Glas Koncila odnosno razloge toga ismijavanja, onda se nemamo što čuditi ako nam sutra djeca pođu putem koji je najmanje poželjan za njihovo ljudsko dostojanstvo i nimalo na radost roditeljima. Lako se ismijavati drugima, a teško je nešto pozitivno graditi.