Vjerska prava u Alžiru

Fundamentalizam i laicizam dva su posebna oblika napada na pravo na vjersku slobodu, izriče u svojoj poruci za Svjetski dan mira papa Benedikt XVI. Stoga Papa upozorava da se poštuje vjerska dimenzija ljudskoga bića pa stoga i da se vjerski simboli ne uklanjaju s javnih mjesta. U posljednje smo doba stalno bombardirani vijestima o kršenju ljudskih prava vjernika kršćana na različitim meridijanima i paralelama, bilo da se kršćani ubijaju ili protjeruju, bilo da se djevojčice kršćanke siluju kao prošlih dana. Dobro je podsjetiti na neke činjenice u jednoj od muslimanskih zemalja koja slovi kao demokratska. U ovo predbožićno vrijeme možemo i te nepravde prema kršćanima promatrati kao nešto što je također na svoja leđa preuzeo novorođeni Mesija.
U Alžiru je prekršajni sud izrekao uvjetnu kaznu četvorici kršćana, među njima i protestantskom pastoru Mahmoudu Yahouu, jer ih je Alžirsko povjerenstvo za nemuslimansko bogoštovlje tužilo da su „bez odobrenja otvorili bogoštovno mjesto“, a pastoru je izrečena tromjesečna uvjetna kazna jer je bez odobrenja ugostio jednoga pastora iz Francuske radi sudjelovanja na konferenciji. Od 2003. godine ugošćujem pozvane strance, legalno ulaze u Alžir s vizom koju dobiju jer jamčim njihov smještaj – kazao je pastor, a prenio francuski katolički list La Croix.
Učestali sudski progoni protiv kršćana odražavaju politiku alžirskih vlasti nakon usvajanja zakona prema kojem su bogoštovna mjesta u nadležnosti vlade, a kriminalizira poticanje muslimana na obraćenje i pokušaje „uznemirivanja“ njihove vjere. Alžirska vlada smatra da je zakon u skladu s Alžirskim ustavom dok su pravnici sasvim oprečna mišljenja. Zakon stvara sivu zonu gdje vlada i policija imaju prostora za progon Crkve. Vladi omogućuje osuditi vjernike zbog njihove vjere ili nezakonitog bogoslužja, premda Ustav jamči vjersku slobodu – kazao je jedan lokalni pravnik koji ne želi da se objavi njegovo ime.
Premda je alžirski premijer Ahmed Ouyahia pred nacionalnom skupštinom 28. listopada izjavio da će sloboda bogoslužja uvijek biti jamčena ipak su sudski procesi protiv kršćana i muslimana koji ne poštuju ramazanski post vrlo česti. Sud je u Akbouu 8. studenoga osudio osam muslimana jer su prekršili ramazanski post, a drugi je pak sud za isti prekršaj osudio jednoga mladića na dvogodišnji zatvor i novčanu kaznu od tisuću eura, objavila agencija France Press 27. studenoga.
Izgleda da ramazanski post ne obvezuje samo muslimane. Na sudu se u Ain El-Hammamu vodio sudski proces protiv dvojice kršćana jer su bili optuženi zbog nepoštivanja islamske odredbe. Sudac ih je oslobodio optužbe jer zakon ne predviđa kaznu za nepoštivanje ramazanskog posta. Sudski procesi protiv ne muslimana uglavnom pogađaju članove protestantske crkve i pentekostalnih pokreta, koje muslimanski fundamentalisti optužuju zbog prozelitizma. Katkad je Sveto pismo ili drugi vjerski tisak dovoljan razlog za optuženičku klupu. U svibnju je 2008. godine u gradu Djelfa sudac jednoga obraćenika osudio na godinu dana uvjetnog zatvora i kaznu od 300 eura, jer je bio prijavljen da je tiskao, čuvao i dijelio zabranjeni vjerski tisak. Policija ga je prijavila jer mu je u automobilu pronašla Sveto pismo i nekoliko knjiga vjerskog sadržaja.
Rječit je slučaj obraćenice Habibe Kouider, kod koje je policija 2008. godine pronašla, dok se autobusom vraćala kući, nekoliko Biblija i Novi zavjet. Kako je 27. svibnja 2008. godine prenio Figaro, državni joj je odvjetnik na ročištu predbacio da „bez odobrenja prakticira nemuslimansku vjeru“. Ako se vratiš na islam, ja ću poništiti prijavu. Ako ustraješ u grijehu, stići će te gromovi pravednosti – ustvrdio je državni odvjetnik.
U intervjuu za katolički list La Croix, povjesničarka Karima Direche, koja od 2005. godine redovito ide u Alžir prikupiti svjedočanstva obraćenika na kršćanstvo, najveći je problem „vidljivost obraćenika u javnome životu“. Neskrivanje je nova pojava. Obraćenici više ne taje svoje obraćenje ni svoje svoju vjersku opredijeljenost – kazala je Direche. Gromovi alžirske pravde pogađaju i strane kršćane, naime, protestantskom pastoru (Hugh Johnson) koji od 1963. godine živi u Alžiru vlasti nisu obnovile dozvolu boravka. Moglo bi izgledati da je Katolička crkva pošteđena od sudskih progona, ali slučaj francuskog svećenika Pierrea Walleza, kojeg je talijanski katolički dnevnik Avvenire, nazvao prvom katoličkom žrtvom usvojenog zakona 2006. godine, potvrđuje suprotno. On je uvjetno osuđen na godinu dana zatvora jer je vršio vjersku službu u mjestu koje ne priznaje alžirska vlada. Ondašnji je alžirski nadbiskup Henri Antoine Marie Teissier 29 prosinca 2007. godine svjedočio da je svećenik izmolio samo jednu molitvu sa skupinom vjernika iz Kameruna.
Na skupu održanom 10. i 11. veljače pod pokroviteljstvom alžirskog ministarstva za Vjerske poslove, sudjelovali su predstavnici raznih vjerskih zajednica i Katoličke crkve, a raspravljalo se o temi „Sloboda bogoštovlja, pravo jamčeno religijom i zakonom“. Osvrćući se na zloglasnu zakonsku odredbu, sadašnji alžirski nadbiskup Ghaleb Moussa Bader, istaknuo je pozitivnu stranu te odredbe jer osim islama u Alžiru priznaje postojanje i drugih religija. Govoreći pak o negativnoj strani odredbe, rekao je da je vrijeme da se preispita ili ukine.
Poznati islamolog, isusovac Samir Khalil Samir je rekao, a prenijela je AsiaNews, da su riječi nadbiskupa Badera razljutile ministra za vjerske poslove i da pozvao nadbiskupa da se ugleda u svoje prethodnike, da od njih traži savjet o tome što Alžirci dopuštaju ili ne dopuštaju. Crkve u Alžiru, gdje se rodio i umro sveti Augustin, traže vrlo malo. One traže pravo da mogu naviještati evanđelje isto to pravo koje omogućuje naviještanje Kurana i islama. Ništa drugo ne traže Crkve – napisao je pater Samir.