Vratiti se Betlehemskoj špilji znači kročiti putom na kojem se može iskusiti posvemašnja
i besplatna blizina Božja, koja obnavlja i podupire čovjeka, bila je to nit vodilja
Papina govora rimskim sveučilištarcima koji su se sinoć u bazilici svetoga Petra,
moleći sa Svetim Ocem već tradicionalnu Večernju, pripremali za Božić. Papa je također
ustvrdio da se osjeća potreba novog naraštaja intelektualaca, istaknuvši da je sveučilište
pozvano obaviti tu ulogu te da ga Crkva u tome učinkovito i svesrdno podupire. Mnoštvo
je sveučilištaraca, predvođenih svojim rektorima i profesorima, ispunilo baziliku
svetoga Petra. Govoreći im Papa je u betlehemskoj špilji istaknuo put koji „oslobađa
srce od svakog vrenja nestrpljivosti i lažnog očekivanja“ koje se uvijek može ugnijezditi
ako se zaboravi „da je Bog već došao, da već djeluje u povijesti“ i „da jedino traži
da ga se sluša“: vraćanje tamo, u ponizno i tijesno mjesto, nije jednostavan idealni
hod, pozvani smo da na tome putu danas doživimo Božju blizinu i djelovanje koje obnavlja
i podupire naš život“ – ustvrdio je Sveti Otac. Govoreći o sve dinamičnijem društvu,
Papa je ustvrdio da „strpljivost i kršćanska postojanost nisu sinonim potištenosti
ni mirenja sa sudbinom, nego su vrline onoga tko zna poštivati vremena i načine ljudskog
stanja“. Govoreći o Isusovu utjelovljenju u Marijinu tijelu rekao je da Stvoritelj
nije despot koji naređuje i nasilno ulazi u povijest, nego je poput poljodjelca koji
sije, uzgaja i daje plod: Zaputimo se i mi prema Betlehemu pogledom uprtim u strpljivog
i vjernog Boga, koji zna čekati, zaustaviti se i poštivati mijene našega življenja.
Dijete koje ćemo sresti zacijelo je očitovanje otajstva Boga, koji nesebično ljubi
darivajući svoj život, koji nas uči ljubiti a samo traži da bude ljubljen – kazao
je Benedikt XVI. Papa je dakle opisao Betlehemski špilju kao „put nutarnjega oslobađanja
i iskustva istinske slobode koji potiče da se ide prema Bogu, koji nas prati u našim
svakodnevnim odabirima a govori u skrovitosti srca i u Svetome pismu: On u naš život
želi unijeti hrabrost, posebice kada se osjećamo umornima i iznemoglima i kad nam
je potreban vedar hod da se osjetimo radosnim putnicima prema vječnosti. Približio
se Gospodinov dolazak, taj navještaj ispunja ushitom i divljenjem ovo slavlje i naš
put prema Špilji čini bržim i odlučnijim. Dijete koje ćemo naći između Marije i Josipa
jest Logos-Ljubav, Riječ koja može posvema ojačati naš život – rekao je Papa. Govoreći
pak o potrebi cjelovitog odgoja i stalnog razlučivanja u čitavoj akademskoj zajednici,
olakšavajući sintezu između intelektualne izobrazbe, moralne discipline i vjerskog
zauzimanja, istaknuo je „strpljivost u gradnji“ djela, te ustvrdio da ona nije odlika
rastresenih i površnih umova i srca. U naše se doba osjeća potreba novog intelektualnog
naraštaja da tumači društvene i kulturne dinamike nudeći stvarna a ne apstraktna rješenja.
Sveučilište je pozvano da obavi tu nezamjenjivu ulogu, a Crkva ga u tome svesrdno
i učinkovito podupire – ustvrdio je Benedikt XVI. Obraćajući se rimskoj sveučilišnoj
zajednici Papa je istaknuo dragocjeni rad kapelanija i drugih crkvenih stvarnosti,
a pozvao je da se „premoste upakirana mišljenja i predrasude“ jer priječe razvoj istinske
kulture, tvrdeći da je u zajedničkom radu teoloških fakulteta i sveučilišta put novome
dijalogu između kršćanske vjere i raznih znanosti, čija je svrha služenje cjelovitom
čovjeku. Govoreći pak o uručivanju španjolskoj delegaciji Marijine slike 'Prijestolje
mudrosti', rekao je da je to početak njezina hodočašća po svim španjolskim sveučilištima,
povjeravajući sveučilišnu zajednicu Djevici Mariji pozvao je nazočne na Svjetski dan
mladih, koji se sljedeće godine održava u Madridu.