Crkvena zbivanja u BiH

Uistinu je radosna vijest za Družbu sestara Kćeri Božje ljubavi, mjesnu Crkvu vrhbosansku, cijelu Crkvu u Bosni i Hercegovini i Crkvu u hrvatskom narodu da je završen prvi stupanj beatifikacije te da se još samo očekuje da Sveti Otac potvrdi zaključak kardinalske komisije i da se izda službeni dekret o beatifikaciji s. Jule Ivanišević i četiriju susestara poznatih kao Drinske mučenice. „Radost mi je podijeliti s vama blizu nadu, skoro pa činjenicu, da ćemo brzo biti štovatelji Drinskih mučenica“, kazao je na početku Misnog slavlja, 15. prosinca u crkvi Kraljice krunice u Sarajevu postulator vlč. Marko Tomić ističući da će u vrlo skoro vrijeme po jedna Hrvatica, Austrijanka, Mađarica i dvije Slovenke: s. Jula, s. Berchmana, s. Bernadeta, s. Krizina i s. Antonija i službeno biti proglašene blaženima. „Pred početak obilježavanja 70. godišnjice smrti Drinskih mučenica imamo neposrednu dogođenu stvarnost da će ove službenice Božje, ako Bog da, vrlo brzo postati i službeno blaženice ove mjesne Crkve kao svjedokinje, mučeničkom smrću potvrđene ljubavi prema Kristu“, rekao je postulator Tomić ističući da mu je drago što tu vijest može priopćiti upravo u crkvi sestara Kćeri Božje ljubavi u Sarajevu koja je izravno vezana uz stvarnost poziva i služenja Drinskih mučenica.
Svećenici Vrhbosanske nadbiskupije dobili su svoj Svećenički dom u kojem će smještaj i skrb pronaći u danima starosti i bolesti. Radove oko izgradnje i uređenja Doma vodio je tihi i marljivi vrhbosanski svećenik vlč. Fabijan Stanušić. Svećenički dom nalazi se odmah pored zgrade Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa nedaleko od sarajevske katedrale, a svečano ga je blagoslovio 11. prosinca nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić ističući da je to povijesni dan za misnike ove dijeceze. Dodijelio je zahvalnice brojnim donatorima i dobročiniteljima. Uputio je izraze zahvalnosti i svećenicima Vrhbosanske nadbiskupije koji su prihvatili ovaj projekt te poduprli njegovu realizaciju. Blagoslovu je prethodilo svečano Misno slavlje u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda koje je predslavio nadbiskup đakovačko-osječki mons. dr. Marin Srakić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Svećenički dom obuhvaća s garažnim prostorom oko 6.000 četvornih metara, a u njemu se nalaze apartmani za smještaj 24 stara i bolesna svećenika s pratećim sadržajima te višenamjenski prostor.
Istoga dana (11. prosinca) biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica posvetio je, obnovljenu župnu crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije Elizabeti u samom središtu Banje Luke. Iako će ova crkva sljedeće godine napuniti tek 120 godina svoga postojanja, ona je najstariji očuvani sakralni objekt na području grada Banje Luke što dovoljno svjedoči o prirodnim razaranjima, a još više o razaranjima vjerskih objekata svih konfesija iz ljudske mržnje. Pod vodstvom župnika vlč. Zvonimira Matijevića izvođena je dvoipolgodišnja obnova crkve tijekom koje je saniran zvonik te obnovljeni ili iznova izrađeni: crkveni kor, lađa, oltar i sakristije te urađene vanjske i elektro instalacije, stolarija, bravarija stropovi, podovi, bojenje, fasada itd. Tijekom obreda posvete biskup Komarica je u oltar ugradio dragocjenu relikviju - dio smrtnog tijela najdičnijeg župljanina te župe, krštenog upravo u toj crkvi, blaženog Ivana Merza. Biskupski vikar i nekadašnji župnik te župe mons. dr. Anto Orlovac upoznao je nazočne s nizom zanimljivih podataka iz povijesti župe i same crkve istaknuvši da župa u Banjoj Luci postoji više od pet stoljeća te da je do sada imala 76 poznatih župnika s tim da je Crkvi darovala čak 63 duhovna zvanja: tri biskupa, 42 svećenika, 15 redovnica različitih družba i 3 časna brata.
U organizaciji Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 14. prosinca u zgradi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu održan je četvrti Gospodarski forum. U svom Apelu sudionici Foruma zatražili su od svih institucija vlasti i političkih subjekata u Bosni i Hercegovini, osobito onih, koji zastupaju interese Hrvata u BiH, aktivno uključivanje u proces pravednog unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, što je temeljni preduvjet prijeko potrebnog gospodarskog razvoja i obnove zemlje te željenog uključenja u europske integracije. Izrazili su i svoju zahvalnost i podršku Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru u stvaranju zakonskog okvira za stratešku potporu Hrvatima izvan Republike Hrvatske s osobitim naglaskom na Hrvate u Bosni i Hercegovini. Predložili su Vladi Republike Hrvatske da, u sklopu spomenute strategije, predvidi instrumente za uspostavu mikrokreditne fondacije kojom bi se na djelotvoran način pomogao razvoj malog i srednjeg poduzetništva pri čemu bi se mogla iskoristiti iskustva Hrvatskog Caritasa na tom planu.
Prošla nedjelja, 12. prosinca, obilježena je kao Nedjelja Caritasa u Bosni i Hercegovini, a Caritas je po prvi put pokrenuo javnu akciju prikupljanja sredstava za potporu socijalnim i humanitarno - karitativnim projektima u Bosni i Hercegovini kojom se nastoji animirati gospodarstvenike, organizacije, institucije i pojedince da pomognu programe i projekte za socijalno ugrožene i isključene osobe u BiH. Govoreći o djelovanju biskupijskog Caritasa u Banjoj Luci, mons. Miljenko Aničić je kazao da organiziraju podjelu hrane odjeće, obuće, zdravstvenu njegu, pomoć putem kumstava, pomoć bolesnoj djeci, raznose hranu starim i iznemoglim osobama kojima nema tko kuhati napominjući da je u posljednje vrijeme velika potražnja za hranom.