Radosna je vijest za katolike u Bosni i Hercegovini da je upravo na svetkovinu Bezgrješnog
začeća Blažene Djevice Marije započeo s emitiranjem radio koji nosi njezino ime: Radio
Marija Bosne i Hercegovine. S emitiranjem se za sada započelo u Banjoj Luci, a u skoro
vrijeme očekuje se i emitiranje iz studija u Sarajevu. Program u Banjoj Luci započeo
je predstavljanjem Svjetske obitelji Radio Marije i marijanskom glazbom nakon čega
je biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica blagoslovio prostorije radija, tehniku
i djelatnike. U svojoj propovijedi prigodom blagoslova, biskup Komarica je zahvalio
Svjetskoj obitelji Radio Marije koja je prepoznala potrebu BiH za jednim ovakvim medijem
i izašla u svakom pogledu toj potrebi u susret. Također je izrazio svoju radost i
nadu da će ova postaja biti doista Božji glas na ovim prostorima. Program Radio Marije
u Banjoj Luci može se slušati na frekvenciji FM 98,9 MHz dok će se u Sarajevu, kad
započne funkcionirati studio, moći čuti na frekvenciji FM 103,3 MHz, a program će
se emitirati i putem interneta i satelita. Svečanim Misnim slavljem, koje je na
svetkovinu Bezgrješnog začeća u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru predslavio biskup
mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić
uz suslavlje provincijala dr. fra Ivana Sesara i više svećenika, obilježena je stota
obljetnica smrti biskupa fra Paškala Buconjića koji je, kao prvi dijecezanski mostarsko–duvanjski
biskup upravljao biskupijom od njezina osnutka 1881. do njegove smrti 1910. godine.
Pošto je progovorio o svetkovini Bezgrješnog začeća, biskup Perić je prikazao presjek
života biskupa fra Paškala i svega što je učinio za biskupiju, provinciju, časne sestre
i svoj narod. Biskup Paškal je odigrao i vrlo važnu ulogu za stvaranje Hercegovačke
franjevačke kustodije i potom provincije te za izgradnju franjevačkog samostana u
Mostaru u kojem je 1895. utemeljena franjevačka bogoslovija, a Školskim sestrama franjevkama
darovao je zemljište u Bijelom Polju gdje su izgradile samostan i školu. I u Sarajevskoj
katedrali bilo je svečano na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije.
Svečanom Euharistijom ujedno je obilježena obljetnica smrti sluge Božjega dr. Josipa
Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa te 120. obljetnica postojanja Družbe sestara
Služavki Malog Isusa. Misu je predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal
Vinko Puljić uz koncelebraciju pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. dr. Peru Sudara
i tridesetak svećenika te sudjelovanje velikog broja sestara Služavki Malog Isusa
koje su došle iz raznih krajeva BiH i šire na grob svoga utemeljitelja nadbiskupa
Stadlera. Uoči svetkovine sestre Služavke su upriličile prigodnu akademiju u Vrhbosanskom
bogoslovnom sjemeništu tijekom koje su predstavile Knjigu pjesama sestara Služavki
pod naslovom „Betlehemske rukoveti“. Budući da je upravo 7. prosinca prije 20 godina
odnosno 1990. papa Ivana Pavao II. imenovao kardinala Puljića nadbiskupom vrhbosanskim,
sestre Služavke darovale su mu zlatnu krunicu Malog Isusa napravljenu od pretopljenih
redovničkih prstenova triju sestara koje su poginule 17. kolovoza 2010.: s. Marije
Filipe Pušeljić, s. Marije Matejke Jozinović i s. Marije Marte Rošić. Komisija
Justitia et pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, prigodom Dana ljudskih
prava, organizirala je 7. prosinca, u sarajevskom Katoličkom školskom centru Okrugli
stol na temu: „Kaznene ustanove i zaštita ljudskih prava u BiH“. Predsjednik Komisije
biskup Sudar kazao je da su kaznene institucije osnovane kako bi na više strana štitile
ljudska prava. „Štiteći ljudska prava onih koji se nalaze u kaznenim institucijama
ujedno se štite i građani od ponovnih kršenja ljudskih prava. Kaznene institucije
su višestruko pozvane štititi sveukupnost ljudskih prava u jednom društvu i svakog
pojedinca. Time što se poštuju prava zatočenika ne znači ujedno da se niječe pravda
onih građana koji su oštećeni – jednostavno, država i društvo su pozvani da balansiraju,
koliko je moguće, zaštitu ljudskih prava utemeljenih na pravdi uz što ne treba zaboraviti
da apsolutne pravde nema nigdje, jer smo mi samo ljudi“, rekao je biskup Sudar. Zbog
unutarnje obnove sarajevske katedrale, kardinal Puljić zaredio je na 2. nedjelju Došašća
bogoslova Iliju Markovića za đakona u prepunoj župnoj crkvi u Oštroj Luci-Boku kod
Orašja na Savi. Osvrnuvši se u prigodnoj homiliji na đakonsko ređenje, kardinal Puljić
je naglasio kako u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji stalni đakonat, tj. da
onaj koji bude zaređen za đakona to trajno i ostane. „Redovno dosad, služba đakonata
je prijelazna stepenica do oltara. Tako i danas naš Ilija prima đakonski red kao stepenicu
do svećeničkog reda“, kazao je nadbiskup pojasnivši da je đakon prvi pomoćnik biskupu
i svećeniku kod oltara u navještaju Evanđelja, propovijedanju, posluživanju kod stola
Tijela i Krvi Kristove te dijeljenju pričesti. A u zagrebačkoj katedrali kardinal
Josip Bozanić, 4. prosinca zaredio je za đakone i dvojicu bogoslova Hercegovačke franjevačke
provincije: fra Branimira Novokmeta iz Tomislavgrada i fra Željka Barbarića sa Širokog
Brijega. Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, 4. prosinca održan je jednodnevni
okrugli stol na temu: „Franjevački odgoj u Bosni Srebrenoj“ s ciljem upoznavanja i
unapređenja dinamike franjevačkog odgoja u Bosni Srebrenoj. Nakon što je provincijski
tajnik za odgoj i izobrazbu fra Pero Vrebac predstavio temu: Bitne odrednice odgoja
Reda Manje braće, predstavnici odgojnih ustanova govorili su o odgoju na Franjevačkoj
teologiji, u novicijatu, postulaturi, sjemeništu, konviktu i gimnaziji u Visokom.