Židov ustao u obranu križa

Ne smeta križ, nego je Isus Krist trn u nečijem oku – ustvrdio je poznati profesor prava, inače odvjetnik, Joseph Weiler, Židov, strastveni ljubitelj života i pobornik društvene različitosti, što pojašnjava njegovu odluku da kao odvjetnik na prizivnom europskom sudu u Strasbourgu brani slobodno izlaganje križa u europskim školama, dakle javnim uredima. Nisam tražio novac za obranu, ne želim da ljudi misle da radi novca branim križ. Nijekati nečiji identitet, znači nijekati sve vjeroispovijesti, pa i moju – ustvrdio je profesor u intervjuu koji je prenio vatikanski dnevnik 'Osservatore Romano'.
U knjizi 'Kršćanska Europa....', objavljenoj 2003. godine, profesor tvrdi da Europa može imati velike blagodati od javnog sučeljavanja sa svojim intelektualnim i duhovnim tradicijama, to jest sa svojom kršćanskom baštinom – tvrdi profesor, Židov, izjavljujući da se uopće ne misli obratiti na kršćanstvo. Napomenuo je da u svojim knjigama nikada ne govori o kristijanofobiji, nego o Kristofobiji, jer se mnogi skrivaju iza krilatice: 'nemam ništa protiv Isusa Krista nego protiv Crkve i njezinih pripadnika'. A zahtjev da se iz talijanskih škola izbaci križ baš dokazuje suprotno: Ne smetaju kršćani, nego smeta križ, odnosno Isus Krist – primijetio je profesor Weiler i dodao da Europski ustav jamči državnu i građansku različitost, ali u Europi su dobro došli muslimani, budisti, čak i mi Židovi, dok se na kršćane ne gleda s velikim simpatijama. Zašto je to tako? – zapitao se profesor.
U knjizi „Kršćanska Europa“ profesor u poglavlju o Kristofobiji navodi sociološke, psihološke i emotivne razloge europske mržnje prema Kristu i Crkvi. Neki napadaju Isusa Krista a uopće ne poznaju crkveni nauk, ili se jedva čega sjećaju iz osnovne škole. Neki pak iz zavisti napadaju Crkvu i Papu. Papa uvijek ima golemo slušateljstvo, na tome mu može zavidjeti svaka rock zvijezda – pojašnjava profesor.
Osvrnuvši se na svoj govor pred europskim prizivnim sudom, rekao je da Europski ustav brani pluralizam državnih identiteta unutar zajednice kao i vjersku slobodu. Nevjernik ne mora pohađati školski vjeronauk, ali ni država se ne mora odreći svojega vjerskog identiteta, ima pravo na njegovo očuvanje, ako to želi. Tužiteljica Lautsi želi Italiju primorati na poštivanje načela laičnosti. Njezin je zahtjev protiv Europskog ustava koji jednako vrjednuje laičnost i mnogovrsnost kultura. Ne može se dakle govoriti da su djeca diskriminirana ako je križ izložen u školi, nego o obvezi škole da djecu odgaja za snošljivost i pluralizam – ustvrdio je profesor Weiler.
Na primjedbu da prema presudi država ima biti neutralna i nepristrana, da ne može dakle vrjednovati opravdanost i očitovanje vjerskih običaja, rekao je da se načelo neutralnosti temelji na proturječju. Europski ustav građanima s jedne strane jamči vjersku slobodu, dakle mogu biti i bezbošci, državama pak s druge strane omogućuje da same odluče o vjerskoj odrednici nacionalnog identiteta i njegovu očitovanju. U Europi ima izrazito laičkih država poput Francuske, ali i država koje u Ustavu izričito spominju Boga, poput Njemačke, Irske i Grčke. Kraljica je Elizabeta i crkveni poglavar u Engleskoj. Znači li to da u engleskim školama ne smije biti izložena kraljičina slika? Europski ustav jasno govori da se neka država ne mora odreći kulturne baštine koja potječe od vjerskog identiteta – ustvrdio je profesor.
Komentirajući presudu europskog suda da se križevi imaju ukloniti iz škola, rekao je da se presuda osvrće samo na vrednote laičke države. Presuda amerikanizira Europu jer nalaže strogu podjelu između Crkve i države a uvodi obvezujuću normu za sve države članice, to je pak očito kršenje Ustava Europske unije – zaključio je profesor Weiler.