Teologija, veliki prinos sveukupnim znanostima

Kristova ljubav potpuno nama ovladava; znamo da je jedan umro mjesto sviju, dakle svi su umrli. A on je umro mjesto sviju, da živi ne žive više za same sebe, nego za onoga koji je umro i uskrsnuo za njih – piše sveti Pavao u drugoj poslanici Korinćanima, a tu Pavlovu tvrdnju možemo i mi smatrti svojom. Tri vrlo važne teme: teologija i teološka metodologija, Bog monoteističkih religija te integracija socijalnog nauka Crkve u širi kontekst kršćanskog nauka, o kojima ste raspravljali na svojoj godišnjoj plenarnoj skupštini ukorijenjene su u Pavlovo iskustvo susreta s Gospodinom – rekao je Benedikt XVI. sudionicima na plenarnoj skupštini Međunarodnog teološkog povjerenstva, koje je prije podne primio u audijenciju.
Tko je u Kristu otkrio ljubav Božju, želi bolje upoznati od koga je ljubljen i koga ljubi. Spoznaja se i ljubav dakle uzajamno podupiru. Vaše će promišljanje o kršćanskom shvaćanju Boga biti korisno za život vjernika i za dijalog s vjernicima drugih religija pa i s nevjernicima. Teologija je po naravi priopćavajuća, jer joj je svrha objaviti ono 'ono što smo vidjeli i čuli'. Znamo da Logos to jest riječ ima vrlo široko značenje i da uključuje i razum. O Bogu možemo promišljati i objavljivati ishod svoga promišljanja jer nas je Bog obdario razumom u skladu sa svojom naravi. Ivanovo evanđelje ne započinje slučajno tvrdnjom : U početku bijaše Riječ – Logos, i Riječ bijaše Bog. Prihvaćanje Riječi, božanske misli, u konačnici je doprinos miru u svijetu. Poznavanje prave Božje naravi sigurno je jamstvo za mir u svijetu. Ako se ne bi Boga smatralo izvorom praštanja, onda bi nestalo svjetla na putu mira – istaknuo je Benedikt XVI.
Čovjek po svojoj naravi teži povezivanju spoznaja, tako i spoznaju o Bogu sustavno ustrojava. Svaki se teološki sustav zasniva na ljubavi prema „Predmetu“ istraživanja, odnosno na dijalogu s božanskim Logosom, Stvoriteljem i Otkupiteljem. Osim toga, prava teologija ima biti integrirana u povijesni život i promišljanje Crkve. A da bi bila znanstvena ima se temeljiti na razumu i vjerna vjeri Crkve: usredotočena na Boga, ukorijenjena u molitvi, u svezi s drugim Gospodinovim učenicima, potvrđena zajedništvom s Petrovim nasljednikom i cijelim Biskupskim zborom – upozorio je Sveti Otac.
Posljedica je prihvaćanja i priopćavanja Logosa ta da racionalnost teologije omogućuje pročišćavanje ljudskog razuma, oslobađajući ga od izvjesnih predrasuda i ideja koje uvijek mogu snažno utjecati na razvoj misli. Teologija stoga mora biti u svezi i dijalogu s prethodnim vjernicima i teolozima, a jer je crkveno zajedništvo povijesno ni teologija ne smije zanemarivati tu povijest. Teolog ne započinje od ništice nego se oslanja na crkvene oce i teologe iz cijele kršćanske tradicije. Ukorijenjena u Svetome pismu, sukladna s crkvenim ocima i istaknutim teolozima, teologija može biti škola svetosti, a to svjedoči i blaženi Newman. Otkrivanje povijesne baštine vrlo je veliki teološki doprinos sveukupnim znanostima - utvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći o Kristovoj smrti za sve ljude, rekao je da i kršćani u Kristovo ime imaju biti u službi svih. Kršćansko se socijalno djelovanje temelji na ljubavi Božjoj. Ljubav prema Bogu također uključuje i ljubav prema bližnjemu. Vrlo je važno dokazati svijetu, koji ne poznaje korijen svojih ideala, premda često cijeni mnoge kršćanske vrednote, poput demokratske jednakosti koja je plod evanđeoskog monoteizma, da plod umire ako se posiječe korijen stabla. Zaista nema pravde bez istine, a pravda nije potpuna ako se ograničava samo na materijalni svijet. Društvena solidarnost za nas kršćane uvijek ima perspektivu vječnosti – zaključio je Benedikt XVI.