Europa ne bi više bila Europa ako bi nestao brak, ili se bitno izmijenio, kao temeljno
uređenje odnosa između muškarca i žene i osnovna stanica ljudskog društva – ustvrdio
je Sveti Otac govoreći novom mađarskom veleposlaniku, čije je vjerodajnice primio
tijekom prijepodnevne audijencije. Brak je Europi dao posebno obilježje i njezin humanizam,
i stoga jer se uvijek imalo shvaćati i ostvarivati brakom izraženo obilježje vjernosti
i odricanja – rekao je Benedikt XVI. Svima je dobro poznato kolika opasnost prijeti
braku i obitelji, s jedne strane srozavanje njihove nutarnje vrednote stabilnosti
i nerazrješivosti, poradi sve veće liberalizacije raskida braka i običaja, te sve
raširenijeg suživota muškarca i žene bez pravne uredbe i zaštite braka, s druge pak
strane zbog raznih vrsta unija koje nemaju nikakav temelj u europskoj povijesti kulture
i prava. Crkva ne može odobriti zakonske pothvate koji uključuju vrjednovanje drugačijeg
bračnog para i obitelji, jer obezvrjeđuju načela naravnog prava, zakonodavstvo i društveno
shvaćanje vrednota – kazao je Papa. Osvrnuvši se na kršćanske korijene Mađarske
i na njezinu stratešku važnost u odnosima između Istoka i Zapada, kao i na skoro mađarsko
predsjedanje Vijećem Europske unije, rekao je da baš Mađarska ima biti posrednica
između Istoka i Zapada, koji se moraju uzajamno duhovno, kulturno i vjerski podupirati
i obogaćivati. Govoreći pak o preustroju mađarskog ustava, te o nakani političara
da u uvodu spomenu kršćansku baštinu, Papa je poželio da se novi Ustav osloni na kršćanske
vrednote, naročito u odnosu na brak i obitelj u društvu i na zaštitu života. Brak
i obitelj bitan su temelj za zdrav razvoj društva, države i naroda – ustvrdio je Benedikt
XVI. Govoreći pak o globalizaciji, rekao je da ona zbližava ali ne čini braćom.
Razum može jamčiti jednakost ljudi i uređivati stabilan građanski život, ali ne može
ustrojiti bratstvo. Bratstvo se temelji na nadnaravnom pozivu Boga, koji je ljude
stvorio za ljubav a Kristovim posredstvom poučio ih je što je bratska ljubav. Bratstvo
je, u izvjesnom smislu, naličje slobode i jednakosti. Ono čovjeka otvara altruizmu,
građanskom osjećaju i naklonosti prema drugima. Ljudska se osoba može ostvariti jedino
ako nadmaši mentalitet sebičnih interesa i ako se nadahnjuje na besplatnosti dara
i istinske solidarnosti, sukladno sa svojim zajedničkim pozivom – rekao je Papa. Osvrnuvši
se pak na crkveni utjecaj u Mađarskoj, rekao je da Crkva, kao i druge vjerske zajednice,
ima važnu ulogu u mađarskome društvu. Crkva je zauzeta u odgoju, kulturi i na socijalnom
polju. Ona tako pridonosi moralnoj izgradnji države, a nadamo se da će, potporom države,
nastaviti i unaprijediti svoju službu na dobrobit ljudi i zemlje. Papa očekuje još
veću suradnju između Crkve i mađarske države. Novom je pak veleposlaniku poželio uspjeh
i zajamčio potporu svih u Vatikanu. Obilje božanskog blagoslova zazivam na Vas, vašu
obitelj i sve suradnike u veleposlanstvu kao i na cijeli mađarski narod – zaključio
je Sveti Otac.