Papa Benedikt XVI. na Svetoj Misi s novim kardinalima: Služite vjeri u poslušnosti Križu

Glavna je služba Petrova nasljednika služba vjere, te ustrajnost u poslušnosti križu; to imaju činiti i kardinali – istaknuo je papa Benedikt XVI. u propovijedi na Svetoj Misi koncelebriranoj u nedjelju, 21. studenog, u Bazilici svetog Petra u zajedništvu s 24 novih kardinala. Tijekom Mise Sveti je Otac novoimenovanim kardinalima, koji su u Kardinalski zbor uvršteni na jučerašnjem javnom Konzistoriju, predao kardinalski prsten na kojemu je urezan prizor raspeća.
Na današnju svetkovinu Krista Kralja, kojom završava liturgijska godina, Sveti je Otac pozvao na duboko razmišljanje, u svjetlu Isusova kraljevskog dostojanstva, o službi rimskog biskupa, kao i onoj kardinalâ, koja je s njom povezana. Glavna je služba Petrova nasljednika služba vjere – istaknuo je Papa te objasnio da Petar postaje 'stijena' Crkve kao nositelj vjere. Njegova je vjera u početku nezrela i još uvijek previše ljudska, ali nakon Uskrsa dozrijeva i postaje sposobna nasljedovati Krista sve do darivanja samog sebe. Ona dozrijeva u vjerovanju da je Isus uistinu Kralj; da je On to upravo zbog toga što je ostao na Križu, i na taj način dao život za grješnike.
Drama koja se odvija pod Isusovim križem opća je drama; odnosi se na sve ljude pred Bogom koji se objavljuje upravo po onom što On jest, a to je Ljubav – rekao je Sveti Otac te dodao da su stoga i Petrov nasljednik i kardinali pozvani biti s Isusom, poput Marije, i ne tražiti od njega da siđe s križa nego ostati s Njim. To imamo činiti zbog svoje službe, i to ne samo za sebe, nego za cijelu Crkvu, za cijeli Božji narod – istaknuo je Papa. Križ je, naime, bio kritično mjesto za vjeru Šimuna Petra i drugih apostola; bili su ljudi i mislili su 'kao ljudi', nisu mogli podnijeti zamisao o raspetom Mesiji. Tako se Petrovo obraćenje u potpunosti ostvaruje kada odustaje od želje da spasi Isusa, i prihvaća da Isus njega spasi – objasnio je Sveti Otac te obrativši se izravno novim kardinalima napomenuo da je njegova služba, a slijedom toga i njihova, sva u vjeri. Isus može na nama graditi svoju Crkvu u toj mjeri u kojoj u nama pronađe onu istinsku, uskrsnu, vjeru; vjeru koja ne želi Isusa skinuti s Križa, nego se povjerava Njemu koji je na Križu.
U tom je smislu pravo mjesto za Kristova namjesnika Križ, ustrajnost u poslušnosti Križu – istaknuo je nadalje Papa te dodao – Teška je ta služba, jer nije u skladu s ljudskim načinom razmišljanja, s onom naravnom logikom koja, između ostaloga, u nama ostaje uvijek živa. Ali, to jest, i uvijek ostaje naša glavna služba, služba vjere koja preobražava cijeli život: vjerovati da je Isus Bog, da je Kralj upravo stoga što je došao do toga, jer nas je volio sve do kraja. Papa i kardinali pozvani su biti duboko povezani, prije svega u tome da svi zajedno, pod vodstvom Petrova nasljednika, ostanu u Kristovu gospodstvu, razmišljajući i djelujući prema logici Križa, što nije nikada lako ni predviđeno kao sigurno – istaknuo je Sveti Otac. U okviru tog nacrta, koji nadilazi povijest, te se istodobno u njoj objavljuje i ostvaruje, svoje mjesto pronalazi Crkva, 'tijelo' čija je 'glava' Krist. To je naša radost – napomenuo je Papa – radost sudjelovanja, u Crkvi, u punini Krista kroz poslušnost Križu, sudjelovanja u sudbini svetih u svjetlosti, radost zbog toga što smo „preneseni“ u kraljevstvo Sina Božjega (usp. Kol 1, 12-13) – rekao je na kraju Sveti Otac.
U podnevnome je nagovoru Sveti Otac ponovno govorio o današnjoj svetkovini Krista Kralja, te podsjetio da ju je 1925. godine ustanovio papa Pio XI., a poslije Drugog vatikanskog sabora postavljena je na svršetak liturgijske godine. Osvrnuvši se pak na današnje čitanje iz Lukina Evanđelja, koje – kako je rekao Papa – kao u nekoj velikoj slici prikazuje Isusovo kraljevsko dostojanstvo u trenutku raspeća, Sveti je Otac podsjetio na riječi svetog Ambrozija koji, komentirajući obraćenje zločinca raspetoga pokraj Isusa, kaže: „To je lijep primjer obraćenja kojemu valja težiti; zločincu se vrlo brzo daje oprost, a milost je obilnija od prošnje. Gospodin, naime, uvijek daruje više od onoga što se traži (…) Život je biti s Kristom, jer tamo gdje je Krist, tamo je Kraljevstvo“. Put ljubavi, koji nam Gospodin objavljuje i na koji nas poziva, možemo razmatrati i u kršćanskoj umjetnosti – napomenuo je potom Papa te na današnji blagdan Marijina prikazanja u hramu, povjerio Mariji novoimenovane kardinale i naše zemaljsko hodočašće prema vječnosti.
Nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja Sveti je Otac uputio nekoliko snažnih apela, počevši od onoga za Irak. Danas se, naime, u Italiji obilježava Dan molitve za progonjene kršćane, stoga se Papa, – kako je rekao – sjedinjuje tom zbornom zazivu Boga istine i mira, da se na svim krajevima svijeta svima zajamči vjerska sloboda. Blizu sam toj braći i sestrama zbog velikog svjedočanstva vjere koje prikazuju Bogu – rekao je Papa te se spomenuo stradalih u velikim poplavama u Kolumbiji. U nadi da će pozivi na solidarnost biti poslušani, uzdižem molitve Gospodinu za žrtve i sve one koji žive u zabrinutosti i trpljenju.
Na današnji spomen Marijina prikazanja u hramu, Crkva se na poseban način spominje klauzurnih redovnica i redovnika. To je, dakle, 'Dan pro Orantibus' – rekao je Sveti Otac – te zatraživši konkretnu potporu klauzurnim zajednicama, udijelio im svoj blagoslov. Današnji je dan posvećen i žrtvama prometnih nezgoda, stoga je Papa ohrabrio zalaganje u njihovu sprječavanju, koje – prema njegovim riječima – daje dobre rezultate, te podsjetio da je oprez i poštovanje pravila glavni oblik vlastite zaštite, kao i zaštite drugih.