Ravnodušnost je znak moralne i društvene nerazvijenosti

Cjeloviti ljudski razvoj premašuje posjed dobara a očituje se u prihvaćanju uzvišenijih antropoloških i etičkih vrednota, poput bratstva, solidarnosti i općega dobra – ustvrdio je nadbiskup Sao Paola kardinal Odilo Scherer, dodajući da su one nužne za iskorjenjivanje gladi.
U članku, objavljenom u lokalnom dnevniku, kardinal tvrdi da lokalni i globalni razvoj koji poštuje etičke imperative lakše zanemaruje stranačke interese radi općega dobra. Stalno potvrđivanje državnih, grupacijskih i sektorskih interesa, postignuto silom jačega, čak i oružjem, iznjedrilo je ovakav svijet: s jedne strane, obilne gozbene stolove i ugojen narod, s druge pak, mnoštvo gladnih koji se bore za bijedne mrvice. A može li se to promijeniti? – pita se kardinal.
Papa u svojoj enciklici Ljubav u istini, smatra kardinal, upozorava i na druge vrlo važne čimbenike cjelovita razvoja. „Dio smo velike obitelji, moramo svladati nezainteresiranost za potrebe bližnjega, bio on osoba, narod ili država. Čitavo je čovječanstvo jedna obitelj, svi smo u jednoj lađi, u dobru i u zlu: ili sa svima plovimo naprijed, ili se svi zajedno utapamo“. Blagostanje jednoga jest blagostanje svih, a nemir jedne osobe jest manjak mira za sve. Kad shvatimo tu odgovornost jednih prema drugima, onda ćemo prihvatiti nova pravila suživota u ovome čudesnom obiteljskom suvlasništvu koje nam je darovao Stvoritelj – istaknuo je kardinal Scherer.
Novo bratstvo i solidarnost nužni su u ljudskoj obitelji, u kojoj je normalno da se zdraviji i jači imaju skrbiti za slabije i bolesne. Pogrješno je misliti da se problem ne odnosi na sve – upozorio je kardinal. Sadašnje je seljenje milijuna ljudi prema bogatim državama ili razvijenijim krajevima očiti dokaz da ljudi idu trbuhom za kruhom; ako kruh ne ide tamo gdje su ljudi, onda ljudi idu tamo gdje je kruh. To je dakle problem svih – ustvrdio je kardinal.
Kardinal misli da je za iskorjenjivanje gladi i pothranjenosti nužno zatiranje sebičnosti, neosjetljivosti i ravnodušnosti, zabrinjavajućih znakova ljudske i moralne nerazvijenosti, te otvaranje plodnoj besplatnosti u odnosu osoba, organizacija i naroda. Besplatnost je jedna od najplemenitijih ljudskih predispozicija jer potiče na nesebično promišljanje o općem dobru. Potrebni su planovi i programi, kao i poštivanje pravila i pravde ali – zaključio je kardinal – mora ih nadahnjivati novo bratstvo i besplatnost da zablista milijarda pogleda gladnih ljudi u svijetu.