Zajdničom molitvom i promišljanjem započeo konzistorij

U Vatikanu je petak, 19. studenog, za Kardinalski zbor bio dan molitve i razmatranja, na koji je papa Benedikt XVI. pozvao povodom imenovanja 24 nova kardinala. Nakon pozdrava kardinala Angela Sodana, dekana Kardinalskog zbora, Sveti je Otac uveo u dvije glavne teme današnjeg razmatranja. Što se tiče prve teme, Papa je podsjetio da se u Gospodinovu nalogu da se naviješta Evanđelje podrazumijeva potrebna sloboda kako bi se to činilo; pa ipak, nailazi se na različite opreke. Odnos je između istine i slobode bitan, ali danas se nalazi pred velikim izazovom relativizma, koji izgleda kao da upotpunjuje pojam slobode, ali bi ju zapravo mogao uništiti postavljajući se kao prava „diktatura“. Nalazimo se, dakle, u vrijeme u kojemu je teško zalagati se da bi se potvrdila sloboda u naviještanju evanđeoske istine i velikih ostvarenja kršćanske kulture – istaknuo je Sveti Otac. Što se pak tiče druge teme, Papa je podsjetio na bitnu važnost liturgije u životu Crkve, jer ona je mjesto Božje nazočnosti među nama. Odnosno, mjesto na kojemu Istina živi s nama.
U razmatranju o spomenutim temama, o slobodi Crkve u današnje doba govorio je Papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, koji je dao pregled današnjih pokušaja u ograničavanju slobode kršćana u raznim krajevima svijeta. Kardinal je najprije pozvao na razmišljanje o stanju vjerske slobode u zapadnim zemljama. Iako je riječ o državama koje često upravo kršćanstvu duguju duboke crte svojeg identiteta i kulture, danas smo svjedoci postupka sekularizacije, uz pokušaje marginalizacije duhovnih vrednota u društvenom životu. Osim toga, kardinal je dao prikaz stanja vjerske slobode u muslimanskim zemljama, podsjetivši na zaključke nedavne posebne Biskupske sinode o Bliskom istoku, te se osvrnuo na djelovanje Svete Stolice i mjesnih biskupa u zaštiti katolika na Zapadu i na Istoku.
O drugoj je temi govorio kardinal Antonio Cañizares, pročelnik Zbora za bogoštovlje, koji je podsjetio na važnost liturgijske molitve u životu Crkve. Pritom se pozvao na nauk Drugoga vatikanskog sabora i na učiteljstvo pape Benedikta XVI., te posebno istaknuo važnost vjernosti važećoj liturgijskoj stezi. U raspravu se uključilo 18 kardinala, koji su razmotrili probleme povezane s vjerskom slobodom i teškoćama na koje djelatnost Crkve nailazi u raznim krajevima svijeta, a govorilo se i o velikim problemima s kojima se Crkva susreće u zaštiti vrednota utemeljenih na samom naravnom zakonu, kao što je poštovanje života i obitelji. Kardinali su, osim toga, raspravljali i o međureligijskom dijalogu, posebno s islamom.
Današnji je dan, prije sutrašnjeg postavljanja novih kardinala, Sveti Otac posvetio zajedničkom promišljanju i molitvi s kardinalima. Na to se između ostalih osvrnuo i pater Lombardi, glavni ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i Radio Vatikana, u uvodniku informativnoga tjednika Vatikanskog televizijskog centra 'Octava Dies'.
Postavljanje novih kardinala uvijek se znatiželjno iščekivalo ne samo u Crkvi nego i u svijetu. Čim Papa objavi imena novih kardinala, rasplamsaju se vrlo različiti komentari sa statističkim primjedbama, o nacionalnoj i kontinentalnoj pripadnosti kardinala i tako redom. Pri imenovanju novih kardinala Sveti Otac ima u vidiku mnoge i različite kriterije, među kojima prednjači važnost obavljanja zadaće u crkvenoj službi te opća zastupljenost. Na taj način Sveti Otac odabire skupinu istaknutih likova kojoj je povjerena ključna zadaća izbora Petrova nasljednika, ali i koja u punini duhovne solidarnosti ima surađivati i podupirati Papu u njegovoj službi – pojasnio je pater Lombardi.
Osvrnuvši se na zajedničko promišljanje i molitvu, rekao je da dan promišljanja i molitve, kojim započinje konzistorij, svjedoči o dva važna vidika djelovanja kardinalskog zbora, odnosno da se ne smije zaboraviti molitva i promišljanje. Papa želi moliti s onima koji ga izbliza podupiru, s njima je želo dijeliti promišljanje i zajednički objed, koji također vrlo važan. Na objedu se susrela zajednica koja dijeli odgovornost i zabrinutost za glavne probleme Crkve. Papa Benedikt XVI. slijedi i vrlo pomno sluša svaki glas, činio je to i tijekom Biskupske sinode, i tijekom biskupskih pohoda 'ad Limina', kao i bezbrojnih audijencija i razgovora. Njegova se služba sasvim uključuje u iskustvo svjetskog episkopata. Dvodnevni konzistorij ističe pak još jednu dimenziju Papina upravljanja Crkvom, a to je kolegijalnost – zaključio je pater Lombardi.