Drugi dan apostolskoga putovanja u Španjolsku Papa posvetio novoizgrađenu crkvu Svete
Obitelji
Po završetku prvoga dana apostolskog putovanja u Španjolsku, koji se odvijao u hodočasničkome
duhu, Sveti se Otac sinoć iz Santiga de Compostela preselio u Barcelonu, u nadbiskupijski
dvor gdje je prenoćio. Benedikt XVI. se jutros u devet sati zaputio prema novoizgrađenoj
crkvi Svete Obitelji, gdje su ga dočekali predsjednik Zaklade Sagrada Familia i arhitekt
Bonett, odgovoran za projekt izgradnje crkve. Papa se prije početka svete mise za
posvetu novosagrađene crkve u muzejskoj dvorani zadržao u kratkom razgovoru s kraljevom
obitelji. Papa je na početku svete mise pozdravio nadbiskup Barcelone kardinal Sistach,
potom je arhitekt Bonett ukratko predstavio projekt te Svetoga Oca upoznao s tijekom
radova, a Papa je predao ključeve svećeniku, rektoru crkve. Komentirajući biblijska
čitanja u kojima se govori o radosti zbog dana Gospodnjega, Papa je rekao da tim riječima
želi pozdraviti kralja i kraljicu, nazočne na misi, a bilo ih je više od 500 tisuća,
nadbiskupa Barcelone koji ga je pozvao za posvetu nove crkve Svete Obitelji, čarobnu
sintezu tehnike, umjetnosti i vjere. Ovo je značajan dan duge povijesti čekanja, rada
i velikodušnosti, koja traje više od jednoga stoljeća – rekao je Sveti Otac podsjećajući
na sve koji su pridonijeli izgradnji crkve, posebno ističući tvorca projekta Antonija
Gaudíja, genijalnog arhitekta i dosljednog kršćanina, čija je baklja vjere sjala sve
do kraja njegova života, življena s apsolutnim dostojanstvom i skromnošću – rekao
je sveti Otac. Što znači posveta ove crkve? U srcu svijeta, pred očima Boga i ljudi,
u poniznom i radosnom činu vjere, golema količina tvari, ploda prirode i neizmjernog
napora ljudskog uma, koji je podigao ovo umjetničko djelo vidljivi je znak nevidljivoga
Boga, na čiju se slavu uzdižu ovi tornjevi, strjelice koje svjedoče apsolutnost svjetla
Onoga koji je svjetlost, uzvišenost i ljepota. Gaudí je želio ujediniti nadahnuće
koje je kao čovjek, vjernik i arhitekt, crpio iz tri velike knjige: prirode, Svetoga
pisma i liturgije. Tako je ujedinio stvarnost svijeta i povijest spasenja, objavljenu
u Svetome pismu i predstavljenu u Liturgiji. U sveto je zdanje unio stijene, stabla
i ljudski život, da sve stvoreno sudjeluje u slavi Božjoj, a istodobno je vani iznio
oltarne slike (retabli), objelodanujući ljudima otajstvo Boga objavljeno u rođenju,
muci, smrti i uskrsnuću Isusa Krista. Tako je premostio rascjep između ljudske i kršćanske
savjesti, između ovozemaljskog života i otvaranja prema vječnom, između ljepote stvorenoga
i Boga koji je sama ljepota – ustvrdio je Benedikt XVI. Gospodin Isus je stijena
na kojoj počiva teret svijeta, čuva cjelokupnost Crkve i u jedno objedinjuje sva ljudska
dostignuća. U Njemu imamo Riječ i nazočnost Boga, od Njega Crkva prima vlastiti život,
nauk i poslanje. Čvrstoća Crkve ne proizlazi iz nje same, ona je pozvana da bude znak
i sredstvo Krista, u čistoj poslušnosti Njemu i u posvemašnjoj službi njegovu poslanju.
Jedino Krist utemeljuje jedinu Crkvu. A njezina je velika zadaća očitovati svima da
je Bog Bog mira a ne nasilja, slobode a ne prisile, sklada a ne razdora. U tome smislu,
vjerujem da je posveta ove crkve Svete Obitelji u doba kada čovjek teži graditi svoj
život kao da Bog ne postoji, kao da mu On nema što reći, vrlo znakovit događaj. Gaudí
je ovim djelom dokazao da je Bog pravo mjerilo za čovjeka, da je tajna istinske izvornosti
u vraćanju Bogu, počelu svega – istaknuo je Sveti Otac. Udruga prijatelja svetoga
Josipa htjela je da se ova crkva posveti svetoj Obitelji. Zagovornici su htjeli očitovati
svijetu ljubav, rad i služenje pred licem Božjim, upravo kako je živjela sveta Obitelj
iz Nazareta. Sasvim su se promijenili uvjeti života, a veliki je skok učinjen u tehničkim,
socijalnim i kulturnim okvirima. No, ne možemo se zadovoljiti samo s tim napretcima,
s njima uvijek moraju biti i moralni napretci, poput pozornosti, zaštite i potpore
obitelji, jer je velikodušna i nerazrješiva ljubav između muža i žene učinkovit okvir
i temelj ljudskoga života, od začeća do prirodnoga završetka. Jedino se iz ljubavi
i vjernosti rađa i traje prava sloboda. Crkva stoga zahtijeva prikladne gospodarske
i društvene mjere da se žena može posvema ostvariti u kući i na poslu, da država pomogne
muškarcu i ženi koji stupaju u brak i zasnivaju obitelj, da se život djece od samoga
začeća smatra svetim i nepovrjedivim, da se rađanje cijeni, vrjednuje i podupire na
pravnoj, društvenoj i zakonodavnoj razini. Crkva se opire svakom obliku nijekanja
ljudskog života i podupire sve što promiče naravni red u okviru obiteljske ustanove
– zaključio je Papa. Na kraju svete mise svečano je otvorena kapela Presvetoga
oltarskog sakramenta, a kardinal Sistach je pročitao dokument kojim Sveti Otac novopesvećenu
crkvu uzdiže na rang Manje bazilike. Papa se nakon završene svete mise pojavio na
balkonu okrenutom prema trgu i ulici gdje su se okupili vjernici za tradicionalnu
molitvu Anđeo Gospodnji. Papa je u nagovoru prije molitve podsjetio da je u Porto
Alegru, u Brazilu, jučer proglašena blaženom službenica Božja Barabara od Presvetoga
Trojstva, koja je osnovala redovničku družbu Bezgrješnoga Srca Marijina, a cijeli
je život živjela na veću slavu Božju velikodušno služeći braći, naročito najsiromašnijima
i potrebitima, te je s nazočnima podijelio radost radi posvete nove crkve u Barceloni
Onome, Sinu Svevišnjega, koji nas je pod zaštitom Marije i Josipa u tišini nazaretske
kuće učio o dostojanstvu i iskonskoj vrijednosti braka i obitelji, nadi čovještva,
u kojoj se prihvaća život, od začeća do prirodne smrti. On nas je također naučio da
se cijela Crkva, slušajući i živeći po njegovoj riječi, pretvara u njegovu obitelj.
Što više, naložio nam je da budemo sjeme bratstva koje u ljudskim srcima hrani nadu
– istaknuo je Sveti Otac te ponovno podsjetio na arhitekta Gaudíja. Gaudí je zapravo
ovim djelom želio naviještati evanđelje cijelom narodu. Stoga je tri vanjska ulaza
smatrao katehezom o Isusu Kristu, velikom krunicom, molitvom priprostih, gdje se mogu
promišljati radosna, žalosna i slavna otajstva Gospodina Našega. On je zajedno sa
župnikom izradio nacrt i svojom ušteđevinom financirao izgradnju škole za djecu zidara
i siromašnih obitelji u predgrađu Barcelone. Govorio je da siromašni uvijek moraju
naći prihvat u crkvi, u kršćanskome milosrđu – zaključio je Sveti Otac.