U Zagrebu održana opća skupština Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara

U karmelićanskom samostanu u zagrebačkim Remetama održana je 26. i 27. listopada XL. plenarna skupština Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP). Otvarajući zasjedanje, predsjednica Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica s. Maria-Ana Kustura podsjetila je kako je to prigoda da i redovnici i redovnice u Hrvatskoj pokušaju razmišljati o tome kako i koliko oni mogu biti izazov za europsko društvo i redovništvo. Što mi, kao patnička zemlja i redovništvo u njoj, možemo unijeti u europsko redovništvo? Kojim vrednotama bismo mogli okvalificirati današnji svijet Starog kontinenta? Ova pitanja od nas zahtijevaju preispitivanje našeg autentičnog života i svjedočenja, kao i koordinirane ciljeve i jedinstven pastoral u kojem će onaj posljednji, najsiromašniji biti cilj našeg poslanja, napomenula je Kustura.
Kao uvod u rad, predavanje "Redovnici u Europi – Izazovi za Crkvu i za europsko društvo" održala je s. Enrica Rosanna, FMA, kako priopćuje IKA. U prvom dijelu izlaganja osvrnula se na vjersko stanje u Europi, te istaknula kako u današnjoj Europi postoje znakovi koji upućuju na to da se Europljani ponovno upuštaju u traženje smisla života i napuštaju svoju tobožnju sigurnost. To se traženje očituje u traženju istine, smisla i izvorišnih vrijednosti - istaknula je predavačica. Ako želimo da redovništvo u Europi ima budućnost, moramo pružiti mladim naraštajima nešto postojano što će im biti "oslonac i put kojim i sami mogu ići", to jest omogućiti im da se susretnu s Isusom – napomenula je s. Enrica te upozorila da ne valja zaboraviti da redovništvo, u svojim raznolikim oblicima, nije plod ljudske odluke i plana, već poziva i karizme Duha Svetoga. Zato samo Duh poznaje zadaću i budućnost naših redovničkih obitelji. Vitalnost redovničkog i posvećenog života, doduše, uvjetovana je društveno-kulturnim ozračjem – u pozitivnom i u negativnom smislu – ali nije njime određena. Tu mislimo na plodnost progona, na "sjeme" mučenika, i u našem stoljeću. Europa uvijek treba svetost, proroštvo, evangelizacijsko djelovanje i služenje posvećenih osoba. Posvećeni život odgovara na pitanja današnjeg čovjeka jer je svjedočanstvo o tome da je Bog na prvome mjestu, istaknula je s. Enrica Rosanna.
Prvoga dana zasjedanja misno slavlje predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenoga života i udruge apostolskoga života gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Podsjećajući na nastanak redovništva u Crkvi, istaknuo je kako je ono pokazalo svoju evanđeosku slobodu i nadišlo čvrsto formirane crkvene ustanove te pošlo u širenje kršćanstva. Valja iskreno reći da je u stvaranju kršćanske Europe redovništvo imalo ključnu ulogu - rekao je biskup Bogović.
Misno slavlje drugoga dana predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari. Vjerom se ulazi u redovnički život i u vjeri se ostaje u njemu – istaknuo je nuncij. Slijedeći primjer i nauk Isusa Krista kušamo neophodni vid humanosti u življenju redovničkog zajedništva. Tada se humanost koju nosimo u sebi otvara bogatim i radosnim odnosima koji su sposobni oduševiti i nove generacije. Pozivajući se na evanđeoska načela, a posebno na poštivanje i praštanje – primijetio je Cassari - učimo se liječiti slabosti koje ranjavaju odnose i sačuvati sliku naše zajednice kao mjesta vjere, prihvaćanja i radosti, rekao je nuncij.
U osvrtu na temu Plenarne skupštine "Redovnici u Europi - izazovi za Crkvu i za europsko društvo", istaknuo je da je ona vrlo aktualna, no i teška. Ako je poljuljano pitanje gospodarstva, još je više poljuljano pitanje kršćanske Europe, a u određenom smislu i kršćanske Hrvatske. Naše se zemlje sve više sekulariziraju. Katolička Crkva, a na poseban način Papa i njegovo naučavanje, kritizira se i ne prihvaća. Sredstva javnog priopćavanja ne evidentiraju ono pozitivno u Crkvi, nego samo neke negativne činjenice. Budimo jasni: "bombardiraju" nas sa svih strana. Što činiti? Kako reagirati? Dobro znamo da je Crkva bila i bit će progonjena. Ali, mi, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i vjernici ne smijemo se povući ili obeshrabriti. Krist i njegov križ prate nas, ali će uskrsnuće biti znak konačne pobjede nad zlom. Potrebno je stoga – kako je rekao - ozbiljno i zauzeto naviještati Isusa Krista i njegovo Evanđelje spasenja muškarcima i ženama uronjenim u kulturnu i socijalnu klimu koja ih čini nesigurnima i otežava njihov hod, zbog progresivnog pomanjkanja vjere i kršćanske nade te ih prepušta opasnosti da izgube uporišnu točku koja leži u našim kršćanskim korijenima, u našem kršćanskom identitetu u našoj tradiciji – rekao je nadbiskup Cassari.