U katehezi na općoj audijenciji Sveti Otac govorio o svetoj Brigiti Švedskoj

Papa Benedikt XVI. je opću audijenciju 27. listopada, održanu na Trgu svetoga Petra, završio pozivom na solidarnost s Indonezijom i Beninom, dok je katehezu posvetio svetoj Brigiti Švedskoj, velikoj mističarki iz XIV. stoljeća, suzaštitnici Europe i primjeru bračne svetosti. Potres, tsunami i vulkanska erupcija, trostruki je udarac nanesen Indoneziji koja u posljednje vrijeme nije bila pošteđena ničega. Sveti je Otac stoga toj zemlji izrazio svoju blizinu, a iste je osjećaje proširio i na Benin, afričku zemlju koja se već tjednima bori s velikim poplavama. Zazvavši na pučanstvo tih zemalja Gospodinov blagoslov i utjehu, Papa je pozvao međunarodnu zajednicu da se zauzme za pružanje potrebne pomoći, te da se ublaže patnje svih koji trpe zbog tih nesreća.
Supruga, a potom udovica, mističarka i poslije svetica, zaštitnica Europe; papa se Benedikt XVI. u katehezi posebno osvrnuo na svako razdoblje Brigitina života, i to ne radi toga da istakne njezin uspon, nego da pokaže kako dosljedan kršćanski život uvijek vodi do svetosti. Rođena 1303. godine u Švedskoj, koja je 300 godina prije toga prihvatila kršćansku vjeru, Brigita je najprije bila supruga i majka osmero djece – napomenuo je Papa. Bio je to dug i miran brak, čvrsto postavljen na evanđeoskim vrednotama, koji je trajao 28 godina. Pod duhovnim vodstvom jednoga učenog redovnika koji ju je uveo u proučavanje Svetoga pisma, Brigita je vrlo pozitivno utjecala na svoju obitelj, koja je, zahvaljujući njezinoj nazočnosti, postala prava 'domaća Crkva' – istaknuo je Sveti Otac te dodao da nam to prvo razdoblje Brigitina života pomaže cijeniti ono što danas možemo nazvati 'istinskom bračnom duhovnošću'; kršćanski bračni par, naime, može zajedno prijeći put svetosti, uz potporu milosti sakramenta Ženidbe.
Kao što se nerijetko događa i danas u bračnom životu, - napomenuo je nadalje Papa – Brigitinom su mužu, Ulfu, njezina osjetljivost i blagost pomogli prijeći put vjere. Neka Gospodinov Duh i danas pobudi svetost kršćanskih supružnika, kako bi svijetu pokazao ljepotu braka življenoga prema evanđeoskim vrednotama: ljubavi, nježnosti, uzajamnoj pomoći, plodnosti u rađanju i odgoju djece, otvorenosti prema svijetu i solidarnosti s njim, te sudjelovanju u životu Crkve.
Nakon što je ostala udovica, započinje drugo razdoblje Brigitina života, u kojemu je u njezinu životu došlo do velikih promjena. Odustajući od drugoga braka, produbila je svoj unutarnji odnos s Bogom. Tako započinje dugo i raznoliko iskustvo božanskih objava, koje su jedno od duhovnih uporišta imale u kontemplaciji Kristove muke – primijetio je Sveti Otac. Ali, Brigita je bila svjesna da je ta njezina karizma bila u službi Crkve. Upravo je zbog toga nemali broj njezinih objava, spisa skupljenih u osam knjiga pod naslovom 'Objave', bio upravljen, čak i u obliku strogih opomena, vjernicima njezinoga doba, uključujući i vjerske i političke vlasti, kako bi dosljedno živjeli svoj kršćanski život. Ali, to je uvijek činila uz poštovanje i u potpunoj vjernosti učiteljstvu Crkve, a posebno nasljedniku apostola Petra – istaknuo je Sveti Otac.
Brigita, koja je često odlazila na hodočašća, te je tako 1371. godine došla i do Svete zemlje, utemeljila je redovnički red s muškom i ženskom granom. To ne treba čuditi, jer je – kako je rekao Papa – u velikoj kršćanskoj tradiciji ženi priznato vlastito dostojanstvo, njezino mjesto u Crkvi koje je, iako se ne podudara s ministerijalnim svećeništvom, jednako tako važno za duhovni rast zajednice. Zbog toga je Brigita odmah postala važni lik u povijesti Europe – rekao je Sveti Otac. Proglašavajući je suzaštitnicom Europe, papa Ivan Pavao II. je izrazio nadu da sveta Brigita – koja je živjela u doba kada zapadno kršćanstvo još nije bilo ranjeno podjelom - posreduje kod Boga za milost toliko očekivanog punog jedinstva svih kršćana. Za tu istu nakanu koja nam je na srcu, te da bi Europa uvijek znala crpiti iz svojih kršćanskih korijena, želimo moliti zazivajući snažni zagovor svete Brigite Švedske, vjerne Božje učenice i suzaštitnice Europe – rekao je na kraju Sveti Otac.
U mnoštvu od 30.000 hodočasnika okupljenih na Trgu svetoga Petra, bila je i skupina hrvatskih vjernika, koje je Papa pozdravio ovim riječima:
„Upućujem srdačan pozdrav svim hrvatskim hodočasnicima, a na poseban način vjernicima iz župe Svete Stošije iz Biograda na Moru. U vašoj domovini budite apostoli mira i suživota kako biste se zvali sinovima Božjim. Hvaljen Isus i Marija!“