Sveti Otac pozvao bogate zemlje na nužno suzbijanje gladi u svijetu

Zaštititi vodu i zemljina dobra, odrediti fondove za oživljavanje zemljoradnje, staviti na stranu privatne interese radi solidarnosti ljudskoga lica, te preustrojiti međunarodne ustanove na temelju načela potpore – putovi su na kojima je papa Benedikt XVI. utemeljio svoju poruku za Svjetski dan prehrane koji se obilježava 16. listopada, a čije su teme bile u središtu pozornosti u petak, 15. listopada, na sastanku na vrhu održanome u Rimu, u sjedištu Organizacije ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu.
Sramotno je da, unatoč riječima i obećanjima, na kraju 2010. godine u svijetu još uvijek ima 925 milijuna gladnih ljudi – rekao je glavni tajnik spomenute organizacije, Jacques Diouf. Nadbiskup Renato Volante, stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu, pročitao je pak razmišljanja Svetoga Oca o tom pitanju. Papa Benedikt XVI. nije manje kritičan. Pozornost se prečesto odvraća od potreba narodâ, – istaknuo je Papa – zatim, premalo se pozornosti posvećuje radu na polju, a zemljini proizvodi nemaju odgovarajuću zaštitu. Slijedom toga se – prema Papinim riječima – stvara gospodarska neuravnoteženost, i zanemaruju se neotuđiva prava i dostojanstvo svakoga ljudskog bića.
Sveti Otac stoga daje niz prijedloga, već sadržanih u njegovu socijalnom nauku, kao i njegovih prethodnika. Najprije, siromaštvo ima biti nadvladano kroz istinski ljudski razvoj, utemeljen na misli o osobi kao jedinstvu tijela, duše i duha. Danas se, međutim, - primjećuje Sveti Otac – pod pritiskom globalizacije ukorijenila težnja prema ograničavanju viđenja na razvoj koji zadovoljava materijalne potrebe osobe, i to posebno putem pristupa tehnologijama. Ali, istinski razvoj ne služi jednostavno onome što osoba 'posjeduje', nego treba obuhvatiti i više vrednote bratstva, solidarnosti i općega dobra. Papa, osim toga, ističe suzbijanje gladi kroz konkretne pothvate potaknute ljubavlju i nadahnute istinom.
Sveti Otac predlaže i praktične strategije. Kratkoročna se prehrambena sigurnost može postići – piše Papa – određivanjem odgovarajućega financiranja koji će zemljoradnji omogućiti ponovno pokretanje vlastite proizvodnje, unatoč pogoršanju klimatskih i okolišnih uvjeta. Ti uvjeti – dodaje Sveti Otac – imaju vrlo negativan utjecaj na seosko pučanstvo, na sustave obrađivanja i načina rada, posebno u zemljama koje već pogađa prehrambena oskudica. Ipak, zajamčiti hranu nije dostatno. Bitno je da svatko svakoga dana ima pristup hrani – istaknuo je Papa. Jednako tako i vodi; pristup vodi je pravo koje valja štititi zbog njezine važnosti u svim vrstama živih organizama.
Osvrnuvši se potom na industrijalizirane zemlje, Sveti je Otac istaknuo kako moraju biti svjesne činjenice da sve veće potrebe u svijetu od njih zahtijevaju visoku razinu pomoći. One ne mogu jednostavno ostati zatvorene za druge, jer takvo ponašanje – prema Papinim riječima – ne bi poslužilo rješavanju krize. Govoreći pak o kampanji nazvanoj „Jedna milijarda gladnih“, koju je spomenuta agencija Organizacije ujedinjenih naroda pokrenula da bi senzibilizirala javno mnijenje na hitno potrebno suzbijanje gladi, Sveti je Otac primijetio da je ona istaknula potrebu za odgovarajućim odgovorom, koji treba stići i od pojedinih zemalja, i od međunarodne zajednice. To je razlog zbog kojega je vrlo važna reforma međunarodnih ustanova na temelju načela potpore, budući da – kako stoji u enciklici 'Caritas in veritate' – same ustanove nisu dovoljne, jer je cjeloviti ljudski razvoj prije svega poziv, te stoga zahtijeva slobodno i solidarno preuzimanje odgovornosti svih ljudi – napomenuo je Sveti Otac u poruci.
I samo jedan mobitel može smanjiti ovu pojavu – proizlazi pak iz izvještaja koji je 14. listopada objavila Konferencija Organizacije ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj. Može li uporaba mobitela i Interneta pridonijeti suzbijanju gladi? Na prvi pogled – kako piše današnji talijanski katolički dnevnik 'Avvenire' – veza između krajnje prehrambene potrebe i telekomunikacija nije izravna. Međutim, u Indiji, primjerice, siromašni ribari počinju rabiti mobitel u komunikaciji s lokalnim tržištima, što je dovelo to povećanja njihove zarade, smanjenja cijene ribe za siromašne potrošače, te smanjenja neiskorištenih količina ribe zbog brzoga kvarenja. Slični su rezultati utvrđeni u raspodjeli mlijeka u planinskim seoskim područjima Butana, a brojni su pozitivni primjeri postignuti i u unutrašnjosti Afrike.