Biskupi okupljeni na Sinodi traže vjersku slobodu za Bliski istok

Bliski istok ima pravo na nadu – jednoglasna je misao proizišla s Biskupske sinode posvećene tome području, koja se održava u Vatikanu na temu „zajedništva i svjedočanstva“. U četvrtak, 14. listopada, prije podne, na šestoj općoj kongregaciji, održanoj u nazočnosti Svetoga Oca, govorilo se i o jednakosti pravâ i jačanju sustava komunikacije. Jučer je poslije podne pak svoje izlaganje održao rabin David Rosen, posebni gost, kojega je papa Benedikt XVI. također primio u audijenciju.
Mi, vjernici izmučenoga Bliskog istoka, imamo pravo na nadu, i mnogo očekujemo od ove sinode – istaknuli su biskupi, napominjući da bliskoistočna regija izmjenjuje mračne, i trenutke svjetlosti. Dok u Libanonu Crkva ima prvobitnu ulogu, dok se u nekim zemljama u Zaljevu broje nove crkve, ili pak u Saudijskoj Arabiji, gdje se potiču međureligijski susreti, istina je i to da tamo gdje je islam državna religija, nedostaje vjerske slobode, zakoni su o useljavanju restriktivni, i nedostaje svećenikâ. U tom je kontekstu stoga važno potaknuti i sustave komunikacije koji pomažu u međusobnome poznavanju. Zbog toga valja dati prostora mass medijskoj formaciji, i to ne samo za laike, nego i sjemeništarce, a posebno što se tiče digitalne kulture.
Druga važna tema o kojoj se govorilo bila je evangelizacija obitelji, često napadnute u zapadnoj kulturi koja ističe razvod i kontracepcijska sredstva. Obiteljsku jezgru valja ponovno istaknuti kao kućnu Crkvu, i temelj prijenosa vjere. Nadalje, predloženo je održavanje „Ekumenskih bliskoistočnih dana“, po uzoru na Svjetski dan mladeži, a bilo je govora i o migracijama, jer su iseljenici često „razapeti“ između zemlje iz koje dolaze i one u koju se useljavaju. Potrebno je stoga ohrabriti kršćane na Istoku da ostanu u svojim zemljama, jer njihova prisutnost nije slučajna, nego je to Božja volja. Na kraju, sinodskim je ocima stigao pozdrav kardinala Rogera Etchegaraya, bivšega predsjednika Papinskoga vijeća za pravdu i mir, koji je izrazio nadu da će se sinoda osvrnuti i na Daleki istok, kako bi i ta područja upoznala Riječ Božju.
Jučer je poslije podne u središtu radova bilo izlaganje rabina Davida Rosena, voditelja međureligijskih poslova Američkoga židovskog kongresa i savjetnika Velikog izraelskog rabinata. Današnji odnos između Katoličke Crkve i židovskoga naroda sretna je preobrazba za naše doba – rekao je rabin te dodao da su te dvije religije ponekad pokazale nedostatno uzajamno poznavanje, ali kroz godine stvari su se promijenile. U temelju su promjena – prema rabinovim riječima – posjet Ivana Pavla II. Bliskome Istoku, prije deset godina, te useljavanje kršćana u Izrael. Porasla je stoga prisnost s kršćanstvom, zahvaljujući također desetcima tijela za promicanje međureligijskoga dijaloga, kao i brojnim kršćanskim ustanovama. Osvrnuvši se i na odnose s muslimanima, rabin je izrazio nadu da će prisutnost kršćana i Židova muslimani vidjeti potpuno opravdanom, i sastavnim dijelom bliskoistočne regije u cjelini. Na taj bi način – rekao je na kraju Rosen – dvije nacije i tri religije mogle živjeti u potpunome dostojanstvu, slobodi i spokoju, na temelju trilateralnoga dijaloga koji je papa Benedikt XVI. istaknuo više puta.
Različitih se tema i problema dotiču govornici na Sinodi biskupa. Donose svoja iskustva, mišljenja i viđenja o događajima i životu što ga proživljavaju. Već se iz samo nekih naglasaka može uočiti kakvi to poticaji za razmišljanje dolaze iz sinodalne dvorane prema svijetu. Evo samo nekih: Povijest bogata trpljenjem, zatim Zapad ravnodušno promatra, ili pak Liturgija – škola vjere, pa Središnje mjesto riječi Božje te Misionarski poziv istočnih crkvi itd. Sve nas to podsjeća i na nedavnu našu bolnu povijest rata. I svu smo stvarnost prinosili Bogu po Marijinim rukama. Danas pak oni koji su svojim nasilništvom na nas nasrnuli, pred tim ravnodušnim svijetom doživljavaju prezir.