Posebna sinoda za Bliski istok

Dostojno živjeti u svojoj domovini osnovno je ljudsko pravo, a u bliskoistočnoj regiji treba pogodovati uvjetima mira i pravde – ustvrdio je papa Benedikt XVI. u homiliji na prijepodnevnom svečanom euharistijskom slavlju u bazilici svetoga Petra za početak Posebne sinode za Bliski istok. Papa je osim toga pozvao kršćane da nastave iskren dijalog sa Židovima i muslimanima živeći u zajedništvu. Na svetoj je misi sudjelovalo i 167 sinodskih otaca, a evanđelje je pročitano na latinskom i grčkom jeziku, molitvi vjernika se pak molilo za „pozitivan razvoj laičnosti države i promicanje ljudskih prava“. Posebna sinoda za Bliski istok završava 24. listopada u Vatikanu, a glavna joj je tema „zajedništvo i svjedočanstvo“.
Papa je u homiliji nazvao Bliski istok „dragocjenim i ljubljenim dijelom Božjega puka“. Ta je zemlja iskusila „događaje, često teške i nemirne“, a sinodski su oci pozvani da ih razmotre kako bi shvatili „sadašnjost i budućnost vjernika i lokalnih naroda“. Osnovno je – smatra Sveti Otac – zahvaliti „Gospodaru povijesti“ koji nije dopustio da se na Bliskome istoku prekine kontinuitet kršćanske prisutnosti. Na taj dio svijeta Bog gleda iz različite perspektive, reklo bi se odozgor, to je Abrahamova, Izakova i Jakovljeva zemlja; zemlja izlaska i povratka iz sužanjstva, zemlja hrama i proroka, u njoj je Marija rodila Jedinorođenca Božjega, a On je živio, umro i uskrsnuo njoj; kolijevka je Crkve, ustanovljene da do na kraj svijeta naviješta Kristovo evanđelje. I mi kao vjernici s tim pogledom gledamo na Bliski istok, iz perspektive povijesti spasenja – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreći o naravi Crkve, Papa je rekao kako je Crkva ustanovljenja da među ljudima bude znak i sredstvo jedincatoga i općeg spasonosnog Božjeg plana, a to ima biti i na Bliskom istoku. Iz Božje perspektive gledati na taj dio svijeta znači prepoznati u njemu kolijevku općeg plana spasenja u ljubavi, otajstvo zajedništva koje se ostvaruje u slobodi i koje od ljudi iziskuje odgovor“. Podsjećajući pak na temu Sinode, posvećene zajedništvu i svjedočenju, rekao je da bez zajedništva nema ni svjedočenja, najvjerodostojnije svjedočanstvo je zajedništvo. Zajedništvo je sam Božji život koji se posredstvom Isusa Krista priopćava u Duhu Svetome. Zajedništvo je dakle dar, ne možemo ga ostvariti svojim silama. Ono je izazov našoj slobodi i od nas očekuje odgovor: zajedništva uvijek zahtijeva obraćenje, a taj se dar ima sve bolje prihvaćati i ostvarivati – ustvrdio je Sveti Otac.
Osvrnuvši se na biskupsku skupštinu, rekao je da je ona povlašteni trenutak za obnovu „milosti Pedesetnice“ radi slobodnog naviještanja Radosne vijesti da je svi mogli prihvatiti. Stoga je vrlo važno shvati svrhu sinodske skupštine. Sinoda ima uglavnom pastoralno obilježje. Premda se ne smije zanemariti osjetljivo i ponekad dramatično društveno-političko stanje nekih zemalja, crkveni pastiri na Bliskome istoku žele se usredotočiti na vlastite vidike svoga poslanja... Ona je također prigoda da se učinkovito nastavi dijalog sa Židovima, s kojima nas povezuje duga povijest Saveza, također i s muslimanima – rekao je Papa.
Poželjevši da vjernici na osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini budu radosni jer žive u Svetoj zemlji, da osvježe „savjest da su žive stijene Crkve na Bliskome istoku, Papa ih je pozvao da unatoč teškoćama dostojno žive u svojoj domovini, jer je to osnovno ljudsko pravo; treba dakle stvarati uvjete za mir i pravdu jer su nužni za skladan razvitak svih stanovnika u regiji. Svi su dakle pozvani pridonijeti ostvarivanju tih uvjeta: međunarodna zajednica podupirući pošten, pouzdan i poticajan put prema miru, a najzastupljenije religije u regiji promičući duhovne i kulturne vrednote koje povezuju ljude i odbacuju svaku vrstu nasilja. Kršćani će i nadalje davati svoj doprinos ne samo djelima za društveno promicanje, kao što su odgojne i zdravstvene ustanove, nego i naročito u duhu evanđeoskih blaženstava koji nadahnjuje praksu praštanja i pomirbe – istaknuo je Benedikt XVI. te rad sinode povjerio svecima „blagoslovljene zemlje“ Bliskog istoka i Marijinoj zaštiti, ponovno zazivajući mir.