U homiliji na današnjoj misi u parku Cofton u Birminghamu za proglašenje blaženim
kardinala Johna Henryja Newmana Sveti je Otac ponovio kardinalov apel za inteligentan
i ponizan laikat, koji zna u što vjeruje. Ujedno je pohvalio hrabrost britanskog naroda,
koji obilježava 70. obljetnicu 'Britanske borbe' protiv nacizma. Slavljenički dan,
vrhunac zborne radosti na nezaboravnom apostolskom putovanju Benedikta XVI. koji je
pred više od 60 tisuća duša na svečanoj svetoj misi u parku u Birminghamu proglasio
blaženim kardinala Newmana, jednog od najpoznatijih sinova britanskog naroda, čiji
će se liturgijski spomen svake godine slaviti 9. listopada. Današnje misno evanđelje
čitao je američki đakon John Sullivan, koji je po zagovoru blaženog Newmana čudesno
ozdravio od vrlo teškog oboljenja koštane srži. Papa je istaknuo u propovijedi
kako u Newmanu može prepoznati „svetost ispovjednika“ koji je propovijedanjem, poukom
i spisima u svećeničkoj službi pružao rječito svjedočanstvo. U novom blaženiku – rekao
je – otkrivamo 'uljudnu britansku tradiciju poučavanja, duboke mudrosti i jake ljubavi
prema Gospodinu, koja je urodila obilnim darovima svetosti. Njegovo nam geslo 'srce
govori srcu' omogućuje proniknuti njegovo shvaćanje kršćanskog života kao poziva na
svetost, upućenoga ljudskom srcu da stupi u intimno zajedništvo s Božjim srcem. On
nas podsjeća kako nas vjernost molitvi postupno preobražava u božansku sliku. Newmanovo
učenje pojašnjava dakle kako se kršćanski vjernik zauvijek stavlja u službu jedinog
pravog Učitelja, koji je svakome namijenio posebnu zadaću – ustvrdio je Benedikt XVI. Govoreći
pak o Newmanovom intelektualnom radu, rekao je kako njegova shvaćanja o odnosu između
vjere i razuma, o životnom prostoru objavljene religije u civiliziranome društvu,
nisu bila važna samo za Veliku Britaniju, nego i danas nadahnjuju i prosvjetljavaju
brojne u svijetu. Ona su u temelju današnjih katoličkih škola i sveučilišta. Bio je
protivan uskogrudnome i utilitarističkom pristupu odgoju, nastojao je ostvariti odgojni
okvir u kojem intelektualna izobrazba, moralna stega i vjersko zauzimanje idu usporedo.
Sveti je Otac pri tom podsjetio na njegov glasoviti apel za inteligentnim i dobro
obučenim laikatom, koji nije drzak, brzoplet i polemičan u govoru, koji dobro zna
u što vjeruje. Papa je poželio da njegovo viđenje i danas nadahnjuje sve koji su zauzeti
u zadaći poučavanja i u katehezi. Govoreći pak o pastoralnoj dimenziji života
i djela kardinala Newmana, Papa je istaknuo njegovu „toplinu i humanost“. On je svoje
duboko ljudsko shvaćanje svećeničke službe živio tijekom godina provedenih u oratoriju
koji je otvorio u Birminghamu, naročito posjećujući bolesnike, siromašne i posebice
zatvorenike. Kada je umro, na tisuće osoba bilo je duž ulica u redovima ispraćajući
njegovo tijelo na vječni odmor, u mjesto pola milje udaljeno odavde. Stoga je vrlo
lijepo danas, nakon 120 godina, gledati golemo mnoštvo osoba okupljenih ovdje da se
prizna svetost ovome omiljenom ocu duša – istaknuo Benedikt XVI., a potom se osvrnuo
na obilježavanje 70. obljetnice „Britanske borbe“ protiv nacizma. Za mene je, koji
sam proživio i dugo patio zbog mračnih dana nacističkog režima u Njemačkoj, vrlo uzbudljivo
biti s vama u ovoj prigodi sjećajući se koliko je vaših sugrađana žrtvovalo vlastiti
život, hrabro se opirući snagama zloćudne ideologije. Posebno mislim na Coventry,
koji je pretrpio teško bombardiranje i veliki gubitak ljudskih života u studenome
1940. godine. Nakon sedamdeset godina sa sramotom se i užasom sjećamo gubitaka života
i razaranja koje rat nosi sa sobom – rekao je Sveti Otac potaknuvši na zauzimanje
za mir i pomirbu u svakom mjestu gdje prijeti opasnost od sukoba. Prije molitve
Anđeo Gospodnji, Papa je pozdravio vjernike u Sevilli, gdje je jučer proglašena blaženom
sestra Marija Purisima de la Cruz. Neka ona nadahne mlade žene da slijede njezin primjer
posvemašnje ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Danas je pak u Münsteru, u Njemačkoj,
blaženim proglašen svećenik Gerhard Hirschfelder koji je, zbog protivljenja nacizmu,
1. kolovoza 1942. godine skrhan glađu i bolešću preminuo u koncentracijskome logoru
u Dachau.