Papa proglasio blaženim kardinala Newmana

U homiliji na današnjoj misi u parku Cofton u Birminghamu za proglašenje blaženim kardinala Johna Henryja Newmana Sveti je Otac ponovio kardinalov apel za inteligentan i ponizan laikat, koji zna u što vjeruje. Ujedno je pohvalio hrabrost britanskog naroda, koji obilježava 70. obljetnicu 'Britanske borbe' protiv nacizma. Slavljenički dan, vrhunac zborne radosti na nezaboravnom apostolskom putovanju Benedikta XVI. koji je pred više od 60 tisuća duša na svečanoj svetoj misi u parku u Birminghamu proglasio blaženim kardinala Newmana, jednog od najpoznatijih sinova britanskog naroda, čiji će se liturgijski spomen svake godine slaviti 9. listopada. Današnje misno evanđelje čitao je američki đakon John Sullivan, koji je po zagovoru blaženog Newmana čudesno ozdravio od vrlo teškog oboljenja koštane srži.
Papa je istaknuo u propovijedi kako u Newmanu može prepoznati „svetost ispovjednika“ koji je propovijedanjem, poukom i spisima u svećeničkoj službi pružao rječito svjedočanstvo. U novom blaženiku – rekao je – otkrivamo 'uljudnu britansku tradiciju poučavanja, duboke mudrosti i jake ljubavi prema Gospodinu, koja je urodila obilnim darovima svetosti. Njegovo nam geslo 'srce govori srcu' omogućuje proniknuti njegovo shvaćanje kršćanskog života kao poziva na svetost, upućenoga ljudskom srcu da stupi u intimno zajedništvo s Božjim srcem. On nas podsjeća kako nas vjernost molitvi postupno preobražava u božansku sliku. Newmanovo učenje pojašnjava dakle kako se kršćanski vjernik zauvijek stavlja u službu jedinog pravog Učitelja, koji je svakome namijenio posebnu zadaću – ustvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći pak o Newmanovom intelektualnom radu, rekao je kako njegova shvaćanja o odnosu između vjere i razuma, o životnom prostoru objavljene religije u civiliziranome društvu, nisu bila važna samo za Veliku Britaniju, nego i danas nadahnjuju i prosvjetljavaju brojne u svijetu. Ona su u temelju današnjih katoličkih škola i sveučilišta. Bio je protivan uskogrudnome i utilitarističkom pristupu odgoju, nastojao je ostvariti odgojni okvir u kojem intelektualna izobrazba, moralna stega i vjersko zauzimanje idu usporedo. Sveti je Otac pri tom podsjetio na njegov glasoviti apel za inteligentnim i dobro obučenim laikatom, koji nije drzak, brzoplet i polemičan u govoru, koji dobro zna u što vjeruje. Papa je poželio da njegovo viđenje i danas nadahnjuje sve koji su zauzeti u zadaći poučavanja i u katehezi.
Govoreći pak o pastoralnoj dimenziji života i djela kardinala Newmana, Papa je istaknuo njegovu „toplinu i humanost“. On je svoje duboko ljudsko shvaćanje svećeničke službe živio tijekom godina provedenih u oratoriju koji je otvorio u Birminghamu, naročito posjećujući bolesnike, siromašne i posebice zatvorenike. Kada je umro, na tisuće osoba bilo je duž ulica u redovima ispraćajući njegovo tijelo na vječni odmor, u mjesto pola milje udaljeno odavde. Stoga je vrlo lijepo danas, nakon 120 godina, gledati golemo mnoštvo osoba okupljenih ovdje da se prizna svetost ovome omiljenom ocu duša – istaknuo Benedikt XVI., a potom se osvrnuo na obilježavanje 70. obljetnice „Britanske borbe“ protiv nacizma.
Za mene je, koji sam proživio i dugo patio zbog mračnih dana nacističkog režima u Njemačkoj, vrlo uzbudljivo biti s vama u ovoj prigodi sjećajući se koliko je vaših sugrađana žrtvovalo vlastiti život, hrabro se opirući snagama zloćudne ideologije. Posebno mislim na Coventry, koji je pretrpio teško bombardiranje i veliki gubitak ljudskih života u studenome 1940. godine. Nakon sedamdeset godina sa sramotom se i užasom sjećamo gubitaka života i razaranja koje rat nosi sa sobom – rekao je Sveti Otac potaknuvši na zauzimanje za mir i pomirbu u svakom mjestu gdje prijeti opasnost od sukoba.
Prije molitve Anđeo Gospodnji, Papa je pozdravio vjernike u Sevilli, gdje je jučer proglašena blaženom sestra Marija Purisima de la Cruz. Neka ona nadahne mlade žene da slijede njezin primjer posvemašnje ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Danas je pak u Münsteru, u Njemačkoj, blaženim proglašen svećenik Gerhard Hirschfelder koji je, zbog protivljenja nacizmu, 1. kolovoza 1942. godine skrhan glađu i bolešću preminuo u koncentracijskome logoru u Dachau.