Bol, sramotu i poniženje zbog užasnih zlodjela koja su neki crkveni službenici počinili
nad maloljetnicima, izrazio je Sveti Otac u homiliji na prijepodnevnoj misi u vestminsterskoj
katedrali, posvećenoj Predragocjenoj Krivi Kristovoj, znaku otkupiteljskog Božjeg
milosrđa koje se na svijet izlilo po muci, smrti i uskrsnuću Božjega Sina, Isusa Krista.
Gledajući veliki križ u srednjoj katedralnoj lađi, s izmučenim i ožalošćenim Kristovim
tijelom, nevine žrtve čija nas je smrt pomirila s Bogom i učinila nas dionicima Božjega
života i nastavlja se u Euharistijskoj žrtvi, odnosno misi, a koja u kušnjama i patnjama
Crkve nastavlja svoju agoniju do konca svijeta, Papa je istaknuo kako Krist i danas
pati naročito u mučenicima i kršćanima koji podnose progone i diskriminacije, te u
bolesnima i nemoćnima, te da se čete vjernika okupljaju oko oltara euharistijske žrtve
uživajući u njezinim plodovima. Euharistijska je žrtva središte katoličke vjere,
ovdje u Engleskoj brojni su junački branili misu, često žrtvom života, potičući pobožnost
prema Presvetoj euharistiji, glavnom katoličkom obilježju u ovim zemljama – ustvrdio
je Papa. Govoreći o euharistijskoj žrtvi koja se nastavlja u udovima mističnoga tijela
Kristova, u Crkvi svih vremena, rekao je kako je Pascal vrlo dobro shvatio da Krist
u životu Crkve, u njezinim kušnjama i patnjama, nastavlja trpjeti sve do kraja svijeta
– kazao je Papa te se osvrnuo na žrtve spolnog zlostavljanja. Mislim na neizmjerne
patnje prouzročene zlostavljanjem djece, naročito u Crkvi od nekih njezinih službenika.
Osobito iskazujem svoju duboku bol nevinim žrtvama tih neopisivih zlodjela, zajedno
s nadom da im moć Kristove milosti, njegova pomirbena žrtva, donese istinsko ozdravljenje
i mir u životu. Zajedno s vama priznajem sramotu i poniženje pretrpljeno zbog tih
grijeha; pozivam vas da ih prinesete Gospodinu s pouzdanjem da će ova kazna pridonijeti
ozdravljenju žrtava, pročišćavanju Crkve i obnovi njezine vjekovne zadaće da odgaja
i da se brine za mlade. Zahvaljujem na poduzetim naporima u odgovornom sučeljavanju
s tim problemom, a molim vas sve da očitujete svoju brižljivost za žrtve kao i solidarnost
sa svojim svećenicima – rekao je Benedikt XVI. Nastavljajući propovijed o žrtvi
na križu, Papa je rekao da nas na križu raširene Isusove ruke pozivaju na razmišljanje
o našem sudjelovanju na njegovu vječnom svećeništvu i o našoj odgovornosti da kao
udovi njegova tijela naviještamo svijetu pomirbenu moć njegove žrtve. Drugi vatikanski
sabor izričito je govorio o ulozi laika u poslanju Crkve, da budu evanđeoski kvasac
u društvu, radeći za ostvarenje Božjega kraljevstva u svijetu. Saborski poziv laicima
da prihvate svoju krsnu obvezu sudjelujući u Kristovu poslanju podsjeća na predmnijevanja
i učenja kardinala Newmana. Neka njegove ideje nadahnjuju Kristove sljedbenike u ovoj
zemlji da, imajući na umu njegove misli, riječi i djela, neumorno brane vječne moralne
istine koje se, prosvijetljene i potvrđene evanđeljem, nalaze u temelju istinskog,
pravednog i slobodnog ljudskog društva – poželio je Papa dodajući da je današnjem
društvu neophodno takvo svjedočanstvo. Potrebni su nam u Crkvi i društvu svjedoci
ljepote svetosti, svjetlosti istine, radosti i slobode, koji se rađaju iz životnoga
odnosa s Kristom! Najveći izazov s kojim se danas imamo sučeliti jest uvjerljiv govor
o mudrosti o oslobađajućoj moći riječi Božje svijetu koji evanđelje često smatra zaprekom
ljudskoj slobodi, umjesto istinom koja oslobađa naše misli i osvjetljava napore da
mudro i dobro živimo, kao pojedinci i članovi društva – primijetio je Sveti Otac.
Završavajući propovijed, Papa je pozvao prisutne da svoj pogled upru u Krista,
začetnika i završitelja naše vjere. Molim vas da se još više ujedinite s Gospodinom,
sudjelujući u njegovoj žrtvi na križu i prikazujući mu ovo „duhovno bogoštovlje“ koje
obuhvaća svaki vidik našega života i očituje se u obvezi većega ponazočenja njegova
kraljevstva. Molim se da se čineći tako možete pridružiti četama vjernika koji su
u ovoj zemlji tijekom povijesti izgrađivali društvo, dostojno čovjeka i vaših plemenitih
tradicija – zaključio je Benedikt XVI.