Mnoštvo je ljudi dočekalo papu Benedikta XVI. koji je u četvrtak, 16. rujna, započeo
svoje apostolsko putovanje u Ujedinjenome Kraljevstvu. Sveti je Otac malo poslije
10 sati, po lokalnome vremenu, stigao u Edimburgh gdje je, u Kraljevskoj palači, u
nazočnosti kraljice Elizabete II. održana svečanost dobrodošlice. Prisutni su bili,
među ostalima, anglikanski primas Rowan Williams i zamjenik britanskoga Premijera,
Nick Clegg. U zračnoj luci, Svetoga je Oca dočekao princ Filip, što nije običaj u
prigodi državnoga posjeta, a to pokazuje veliku pozornost najviših institucija u zemlji
prema Papi. Svetoga je Oca kraljica Elizabeta II. primila u Kraljevskoj palači,
ispred koje se okupilo mnoštvo vjernika koji su radosno pozdravljali Papu. U svojemu
prvom govoru na ovome putovanju, Papa je potaknuo tu zemlju da ne dopusti da potamni
kršćanski temelj na koji se oslanjaju njezine slobode, te izrazio želju da ta baština
koja je uvijek služila dobru nacije, bude stalni primjer njezinoj Vladi i narodu.
Koristeći se imenom kraljevske palače – Holyroodhouse, što znači Kuća Svetoga Križa,
kako bi istaknuo koliko je kršćanska vjera uvijek bila 'snaga za dobro' u povijesti
Ujedinjenoga Kraljevstva, Papa se osvrnuo na kršćanske korijene te zemlje, te istaknuo
da su engleski i škotski vladari oduvijek bili kršćani. Posljedica toga jest to da
je kršćanska poruka postala sastavni dio jezika, misli i kulture Velike Britanije
tijekom više od tisuću godina – primijetio je Sveti Otac te potaknuo britanski narod
da vjeru smatraju silnom snagom za dobro kraljevstva, uz veliku blagodat za kršćane
i nekršćane. Spomenuvši se potom nekih sjajnih likova poput Davida Livingstonea,
Florencea Nightingalea i Johna Henryja Newmana, koji će u nedjelju biti proglašen
blaženim, a koji su se, potaknuti vjerom, u prošlosti zalagali za opće dobro, Sveti
je Otac napomenuo da se i u naše doba možemo prisjetiti kako se Velika Britanija sa
svojim vođama suprotstavila nacističkoj diktaturi koja je u duši imala iskorjenjivanje
Boga iz društva, i mnogima je nijekala naše zajedničko čovještvo, a posebno Židovima
koje se smatralo nedostojnima za život – napomenuo je Papa te spomenuo i kršćanske
pastire koji su se suprotstavili nacistima, i platili to vlastitim životom. Dok razmišljamo
nad upozorenjima o ateističkome ekstremizmu XX. stoljeća, ne možemo zaboraviti kako
isključivanje Boga, religije i kreposti iz javnoga života, u konačnici vodi do krnjega
viđenja čovjeka i društva, do ograničena viđenja osobe i njegove sudbine – istaknuo
je Sveti Otac. Papa se potom osvrnuo na političku i gospodarsku ulogu koju Ujedinjeno
Kraljevstvo ima na međunarodnoj razini, te pritom spomenuo potporu Velike Britanije
u ustanovljenju Ujedinjenih naroda, prije 75 godina, kao i mirno rješenje sukoba u
Sjevernoj Irskoj. Ideje vaše Vlade i vašega naroda i danas imaju odjek koji ide mnogo
dalje od britanskih otoka – primijetio je Papa te pritom istaknuo potrebno mudro djelovanje
u svrhu općega dobra. Jednako tako, budući da njihova mišljenja stižu do tako brojnoga
slušateljstva, britanski mediji imaju veću odgovornost u odnosu na druge, te veću
mogućnost za promicanje mira među narodima, cjelovitoga razvoja narodâ i širenje istinskih
ljudskih prava – istaknuo je Sveti Otac. Primijetivši pak kako se Ujedinjeno Kraljevstvo
danas trudi biti moderno i višekulturalno društvo, zaželuio je da ono u toj poticajnoj
zadaći uvijek zadrži poštovanje za tradicionalne vrednote i kulturne izraze koje agresivni
oblici sekularizma više ne poštuju, niti ne podnose. Kraljica se Elizabeta II.
pak u svome govoru prisjetila pohoda Ivana Pavla II., 1992. godine, te istaknula prinos
Svete Stolice za mir u Sjevernoj Irskoj, kao i njezino zalaganje u društvenome razvoju
i zaštiti najslabijih. Osim toga, istaknula da ovaj Papin pohod podsjeća na važnost
kršćanskih korijena Ujedinjenoga Kraljevstva, te podsjetila koliko je kod budućega
blaženika kardinala Newmana bila važna tema pomirenja. Pritom je izrazila nadu u sve
jači dijalog među vjernicima, sjedinjenima u težnji da se Božjim imenom ne opravdava
nikakvo nasilje.