Papa o Mozartu nakon koncerta u Castel Gandolfu

U Mozartovoj se glazbi zamjećuje tračak nebeske ljepote, očevidan odgovor božanske ljubavi, koja pruža nadu čak u mraku trpljenja i smrti – ustvrdio je Benedikt XVI. na završetku sinoćnjeg koncerta koji je u Apostolskoj palači u Castel Gandofu njemu u čast organizirala Papinska akademija za znanosti. Pod ravnanjem maestra Claudija Desiderija, orkestar iz Padove i Venecije te zbor „Akademija glasa“ iz Torina pod ravnanjem Sonje Franzese izveli su Requiem Wolfganga Amadeusa Mozarta.
Ovo je trenutak nutarnje radosti i duhovnoga promišljanja koji istovremeno uvodi u dramatično i vedro promišljanje o smrti – kazao je Benedikt XVI. za Mozartov Requiem, istaknuvši svoju posebnu ljubav prema Mozartu. Svaki put kada slušam njegovu glazbu u mislima se vraćam svojoj župnoj crkvi, kada sam, kao dječak, na blagdane slušao njegovu uglazbljenu misu: u srcu sam osjećao da me obuzima nebeska zraka, a to svaki put osjetim, također i danas. U njemu je sve savršeno skladno – kazao je Papa –, u svakoj noti, u svakome glazbenom izričaju, čak su i suprotnosti pomirene, a Mozartova vedrina obavija sve. To je dar milosti Božje, ali je i plod žive Mozartove vjere, koja – naročito u njegovoj sakralnoj glazbi – uspijeva dočarati sjajan odgovor božanske ljubavi, koja ulijeva nadu, čak i onda kada je ljudski život istrgan trpljenjem i smrću – ustvrdio je Benedikt XVI.
Citirajući jedno pismo koje je Mozart napisao svojemu ocu, u kojem opisuje smrt kao iskrenu i vrlo dragu ljudsku prijateljicu, u konačnici kao ključ zemaljske sreće, Papa je ustvrdio da ono očituje duboku i jednostavnu vjeru, koja u molitvi Requiema izbija na površinu i snažno potiče da ljubimo zbilje zemaljskoga života kao darove Božje te da ih istodobno nadvisujemo, smireno gledajući na smrt kao na ključ koji otvara vrata prema vječnoj sreći. Mozartov je Requiem – zaključio je Sveti Otac – vrhunski izraz vjere koja dobro poznaje tragičnost ljudskog postojanja i ne prešućuje njegove tragične vidike, stoga je očitovanje prave kršćanske vjere, svjesne kako je čitavi ljudski život osvijetljen ljubavlju Božjom.