Odlučnost Svetoga Oca u iskorjenjivanju pedofilije
Dok je još bio kardinal uvijek se je odlučno sučeljavao s pedofilijom u Crkvi – istaknuo
je msgr. Charles Scicluna, promicatelj pravde Zbora za nauk vjere, u nedavnome intervjuu
za američku televizijsku postaju Fox News. Benedikt XVI. je ne samo odlučan pružiti
potporu žrtvama pedofilije, nego i učiniti da se u Crkvi više ne dogode „omražena
zlodjela“, kazao je monsinjor govoreći o jasnom i odlučnom postupanju kardinala Ratzingera
u slučajevima spolne zloporabe klera nad maloljetnicima, dok je još bio pročelnik
Zbora za nauk vjere. Bio sam svjedokom onoga što je činio od 2002. do 2005. godine,
kada je istraživao stotine slučajeva spolnih zloporaba. Bio sam izravni svjedok samilosti,
frustracije i bijesa kardinala koji je 19. travnja 2005. postao Benedikt XVI. Mogu
potvrditi da je 6. svibnja, nekoliko dana nakon izbora, primio u audijenciju nadbiskupa
Angela Amata, ondašnjeg tajnika Zbora za nauk vjere jer u onome trenutku Zbor nije
imao pročelnika: kardinal Levada je imenovan nakon nekoliko dana. Novi je Papa proučio
odluke koje Ivan Pavao II. donio o spolnome zlostavljanju. Tada je rekao: Potvrđujem
ih. On je također savjetovao Ivanu Pavlu II. da već 2003. godine da tim odlukama prednost
– ustvrdio je monsinjor Scicluna. Bila je dakle jedna od prvih njegovih odluka.
Benedikt XVI. je primio kardinala Levadu i zajedno su proučili najteže predložene
slučajeve. Papa je podrobno proučio najteže slučajeve spolnoga zlostavljanja. Dobro
nam je poznato koliko je odlučan odrediti vrlo jasan primjer i visoki standard u tome
okviru. Tko sumnja u njegovu nakanu, treba pročitati njegovo pismo irskim katolicima.
To je prelijepo pismo koje je jedan Papa napisao katoličkoj zajednici u plemenitoj
zemlji, velikih kršćanskih tradicija, ranjenoj grijesima nekih svećenika. Papa govori
iz srca. Obraća se žrtvama, ali i okrivljenima, a upravo grješnike opominje: Moraš
ponizno priznati svoj grijeh, s velikom poniznošću prihvatiti posljedice i moraš se
kajati; moraš tražiti oprost i milost da možeš život provoditi u molitvi i pokori
za ono što su učinio – rekao je monsinjor Scicluna citirajući Papino pismo. Govoreći
o dirljivim susretima sa žrtvama spolnog zlostavljanja, rekao je kako je to jako žalosno
iskustvo. Katkada sam plakao s njima, jer je teška bol kada se osobe prisjećaju pretrpljenih
trauma (...). To je iskustvo jako važno: te osobe osjećaju potrebu da ih Crkva sasluša.
Kada se osobno bavim slučajevima i sretnem se s tim osobama, shvaćam da sam i ja svećenik,
te da je svećenik osoba koja donosi utjehu, a naravno je da me žalosti slušati to
što je neki svećenik učinio tim osobama. (...) Nije lako, ali njima je još teže; nije
lako meni, ali to treba učiniti. Veoma je važno – kazao je monsinjor Scicluna govoreći
o Papinim osjećajima. Govoreći o spolnome zlostavljanju rekao je kako dvostruka
izdaja čini još težim spolna zlostavljanja od strane svećenika, jer se mlada osoba
povjerava svećeniku koji će ju spolno zlostavljati: u spolnome se zlostavljanju najprije
uništava povjerenje dotične osobe. Riječ je dakle o odnosu povjerenja između zlostavljača
i žrtve. A kada neki svećenik čini zlodjelo zlostavljanja, ne gazi se samo ljudsko
povjerenje, nego se gazi i „sveto povjerenje“. Svećenik je zaređen da bude živa slika
Isusa Krista. (...) To je ogromna tragedija za pojedinca, za žrtvu, za Crkvu – ustvrdio
je monsinjor Scicluna. Promicatelj pravde je istaknuo zauzimanje Svete Stolice
u sučeljavanju s problemom spolnoga zlostavljanja, kroz sudske postupke odobrene od
pape Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. Osobe taže pravicu i imaju pravo tražiti
pravdu u određenim rokovima, ali se također očekuje poštovanje prava pojedinaca. Poštivanje
prava okrivljenih svećenika ne znači zaboraviti žrtve, znači da pravda mora slijediti
zakonom zacrtani put, a mi se krećemo tragom pothvata kardinala Ratzingera, sadašnjega
pape Benedikta XVI. Zbor za nauk vjere može biskupima, koji prijavljuju jako teške
slučajeve, ponuditi kratke postupke – zaključio je monsinjor Scicluna.