O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Vjernici Požeške biskupije, među kojima i volonteri biskupijskoga Caritasa, proslavili su 10. kolovoza sv. Lovru, svoga nebeskog zaštitnika. Misno slavlje u crkvi sv. Lovre iz 13. stoljeća predvodio je novi celjski biskup dr. Stanislav Lipovšek, u koncelebraciji s đakovačko-osječkim nadbiskupom metropolitom Marinom Srakićem, domaćim biskupom Antunom Škvorčevićem te brojnim svećenicima.
U pozdravu je biskup Škvorčević podsjetio kako je sadašnji celjski biskup prije dvije godine bio jedan od glavnih organizatora pohoda svećenika Mariborske nadbiskupije Požegi i Požeškoj biskupiji. Došli ste se tada spomenuti slovenskih svećenika prognanih 1941. i 1942. godine, smještenih u zgradu sadašnjeg sjedišta biskupije u Požegi. Znakovito je vaše predvođenje ovog slavlja. U ovoj crkvi Sv. Lovre prognani slovenski svećenici pronalazili su utjehu i snagu u služenju svete mise, uzdizali Bogu dušu u molitvi, podržavali nadu u slobodu svoje domovine. Danas se zajedno s vama ovdje susrećemo s tim duhovnim tragom, upisanim u povijest ovoga zdanja i grada. Providnost je htjela da na tlu nekadašnje Zagrebačke nadbiskupije, na području gdje je u tijeku II. svjetskog rata bila smještena brojna skupina prognanih slovenskih svećenika, nikne nova Požeška biskupija, a da na području Mariborske nadbiskupije iz koje su ti svećenici bili protjerani, bude osnovana nova Celjska biskupija.
S osnutkom tih dviju biskupija, bratska solidarnost koju je prema tim svećenicima iskazao nadbiskup Alojzije Stepinac, ljubav brojnih naših župa i vjernika koji su ih primili, žrtva koju su ti svećenici prinijeli, dobili su novo značenje. Ugrađeni su u duhovne temelje naših mladih mjesnih Crkava. Sve to na svoj način Vi objedinjujete danas u ovom euharistijskom slavlju, učvršćujete tu duhovnu povezanost između dvaju naroda, produbljujete zajedništvo između dviju mjesnih Crkava – istaknuo je biskup Škvorčević.
Dolazim kao hodočasnik vjere i ljubavi, zahvalnosti, nade i spremnosti da zajednički zahvalimo Gospodinu za duboke veze kršćanske ljubavi koje nas povezuju i koje su se stvarale u našoj prošlosti, posebice tijekom II. svjetskog rata – istaknuo je biskup Lipovšek u uvodu, kazavši potom u svojoj propovijedi da su to povijesne činjenice koje nije naučio iz knjiga, nego mu je o tome svjedočio i njegov pokojni župnik, kojega je s ostalim prognanim slovenskim svećenicima na željezničkom kolodvoru u Zagrebu osobno dočekao kardinal Stepinac, obećavši da će se pobrinuti za njih – a to je i učinio. Ti događaji nisu samo povijesne činjenice, nego i zov vremena, u nekom smislu i „milosni trenutak“, poticaj, pitanja koja traže odgovor, izazov koji potiče i poziva na praštanje – rekao je celjski biskup. Mi, kršćani, znamo kojim nam je putem ići. Imamo Kristov primjer na križu, imamo i primjer sv. Lovre, koji je bio mučenik i žrtva. Ljubio je Crkvu u njezinim najdragocjenijim udovima, u siromasima za koje se kao đakon brinuo. Stoga slaviti blagdan sv. Lovre znači pitati se kako mi živimo djela milosrđa i kakav je naš odnos prema siromasima koji žive među nama – poručio je celjski biskup Stanislav Lipovšek, pozvavši sve da očituju svoju vjeru kroz življenje djelotvorne Kristove ljubavi, pomažući braći u različitim nevoljama.
Sljedećega dana, u Požegi – kao i u drugim svojim samostanima u Hrvatskoj – sestre klarise proslavile su blagdan sv. Klare, a svečanu Euharistiju predvodio je domaći biskup Antun Škvorčević.
Ni jedno ljudsko očekivanje, od ulaska Hrvatske u EU do novih poteza hrvatske Vlade i gospodarstva kako bi nas izbavili iz krize ne može nas u potpunosti ispuniti, to može samo Božja ljubav očitovana na križu. Samo po ljudima koji žive po Božjem naumu o čovjeku ova Hrvatska može postati blagoslovljenija – poručio je požeški biskup, ukazavši kako su Franjo i Klara upravo zato i danas izazovni likovi – zato što su doživjeli snagu koja dolazi s Isusova križa i radikalno povjerovali Njegovoj ljubavi.
Prema odredbi dekreta zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i prema Statutima Prvostolnog kaptola zagrebačkog, u zagrebačkoj je katedrali 10. kolovoza za kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog ustoličen mons. Ivan Hren, ekonom Zagrebačke nadbiskupije. Ispovijest vjere i prisegu izrekao je pred okupljenim kanonicima, prebendarima i uzvanicima, a svečanost ustoličenja predvodio je kanonik kantor mons. Stjepan Kožul, dok su svjedoci bili kanonici mons. Ivan Miklenić i mons. Josip Oslić.
Novome kanoniku, prilikom ustoličenja, predan je znamen-križ, znak pripadnosti zagrebačkome Kaptolu i spremnosti služenja Crkvi Božjoj u zagrebačkoj prvostolnici. Mons. Hren zahvalio je ponajprije na daru života te na ukazanome povjerenju, a okupljene je pozvao na molitvu kako bi novu službu mogao dostojno i vjerno obavljati. Mons. Ivan Hren rođen je 1960. g. u Sv. Martinu na Muri, u Međimurju, a za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 1986. g. Nakon gotovo desetogodišnje župničke službe u Sisku, gdje gradi novu crkvu Sv. Kvirina, 2002. g. imenovan je nadbiskupijskim ekonomom, a obavljao je i službu voditelja Ureda za povrat crkvene imovine, kao i ostale službe.