Podupirati blagostanje domorodačkih naroda i učvrstiti veze s njima, i to poštujući
njihovu tradiciju, povijest, kulturu, kao i njihova prava – cilj je Svjetskoga dana
domorodačkih naroda koji se, na poticaj Organizacije ujedinjenih naroda, obilježava
9. kolovoza. Za tu je prigodu glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon uputio
vladama i građanskome društvu apel za povećavanje napora usmjerenih na podupiranje
blagostanja domorodačkih naroda u svijetu, njihovu integraciju i poznavanje njihovih
kulturâ, povijestî i sustavâ vrednotâ. Domorodački su narodi očuvali veliki dio kulturne
povijesti čovječanstva – napomenuo je Ban Ki-moon. Oni govore najvećim dijelom postojećih
jezikâ, i naslijedili su i prenijeli puno spoznaja, umjetničkih oblika te kulturnih
i vjerskih tradicija. Pa ipak, u brojnim dijelovima svijeta oni su još uvijek žrtve
rasizma, loših zdravstvenih uvjeta i krajnjega siromaštva. U brojnim im se društvima
zamjera zbog njihova jezika, religije i kulturnih običaja, i prema njima se pokazuje
nepodnošljivost – upozorio je glavni tajnik UN-a, koji je potom citirao podatke iz
prvoga izvještaja Ujedinjenih naroda o 'Stanju domorodačkih naroda u svijetu'. Izvještaj
je upotpunjen u siječnju ove godine, i donosi zabrinjavajuće podatke. U nekim su zemljama
domorodački narodi, u odnosu na ostatak stanovništva, 600 puta izloženiji bolesti
tuberkuloze. U nekima pak, domorodačko dijete umre 20 godina prije svog sunarodnjaka
koji ne pripada domorodačkome pučanstvu. Riječ je, dakle, o problemu koji poziva vlade
i građansko društvo da ispune svoju obvezu kako bi se poboljšalo stanje domorodačkih
naroda na cijelome svijetu – stoji u spomenutome izvještaju. A kako bi se pružila
prilika za upoznavanje starosjedilačkih naroda, tema ovogodišnjega obilježavanja Svjetskoga
dana domorodačkih naroda posvećena je domorodačkim filmskim producentima koji nam
– kako je napomenuo Ban Ki-moon – daju mogućnost da zavirimo u njihove zajednice,
njihovu kulturu i povijest. Procjenjuje se da domorodački narodi čine 5% svih stanovnika
na planetu, odnosno oko 370 milijuna ljudi raspršenih u 70 zemalja u svijetu. Osvrnuvši
se na spomenute podatke u razgovoru za našu radio postaju, Alessandro Michelucci,
predsjednik Dokumentacijskoga centra za ugrožene narode, prije svega je napomenuo
kako su, prema definiciji Organizacije ujedinjenih naroda, domorodački narodi predkolonijalni
narodi, zajednice koje, zemljopisno govoreći, žive prilično odvojeno, i posjeduju
određenu prepoznatljivost po svojemu načinu života, kulturi, i cjelokupnosti vrednota
na koje se oslanjaju. Riječ je, primjerice, o američkim domorodcima, australskima,
o nekim skupinama u Amazoniji, o sami narodu, poznatijem pod nazivom Laponci, zatim
o maurima iz Novoga Zelanda, i drugima…. To su više ili manje brojne zajednice koje
zajedno, prema općenito prihvaćenoj procjeni, čine 5% svjetskoga stanovništva – pojasnio
je Michelucci. Osvrnuvši se nadalje na riječi glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda,
koji je naglasio da su domorodački narodi danas još uvijek žrtve rasizma, i da su
kršena njihova prava, unatoč deklaraciji Ujedinjenih naroda, usvojenoj 2007. godine,
koja zacrtava normative u svrhu jačanja veza između domorodačkih naroda i vladâ, Michelucci
je primijetio da je deklaracija obično katalog dobrih namjera, jer je – prema njegovim
riječima – taj dokument vrsta savjeta, ali nedostaju prinudne strukture za one koje
ju ne poštuju. Osim toga, ima također zemalja, poput Sjedinjenih Država, Kanade, Novoga
Zelanda i Australije, koje ju nisu ni popisale – napomenuo je Michelucci, te govoreći
o teškoćama na koje nailaze ti narodi, spomenuo iskorištavanje teritorija koje se
vrši bez obzira na neka područja koja su za domorodačko pučanstvo bitno i jedino sredstvo
za preživljavanje. Ako u zemljama poput Ekvadora idem, primjerice, tražiti naftu,
domorodačko se pučanstvo mora iseliti; ako nastavim graditi brane u Indiji, ti su
narodi opet primorani napustiti to područje. Riječ je o neodređenome modelu razvoja
koji u stvari kažnjava domorodačko pučanstvo – primijetio je Michelucci.