Jedan od ubijenih svećenika Banjolučke biskupije tijekom nedavnoga rata zvao se vlč.
Ivan Grgić, a imao je osobito vedru narav pa ne čudi da su ga iskreno zavoljeli njegovi
župljani u Ravskoj nedaleko od Prijedora. Ubijeni svećenik Ivan mogao bi biti jedna
od osoba koja će u budućnosti biti poveznica hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini
i Republici Hrvatskoj. Njemu u čast prošle nedjelje (1. kolovoza) otkrivena je bista
u njegovoj rodnoj župi Duboševica nedaleko od Belog Manastira. U prigodnoj propovijedi
banjolučki biskup mons. Franjo Komarica podsjetio je da je ubijeni svećenik Ivan Grgić
rođen 1962. u župi Duboševica od oca Marka i majke Ane, doseljenika iz župe i gradića
Kotor Varoša blizu Banje Luke, te da je završio sjemenište u Zadru, a teologiju u
Sarajevu, a 1987. u Banjoj Luci zaređen za svećenika Banjolučke biskupije u kojoj
je već djelovao njegov rođak svećenik Berislav, sadašnji biskup u Norveškoj. Potom
je spomenuo da su teška ratna vremena tridesetogodišnjeg svećenika Ivana zatekla u
župi Ravska kod Prijedora te da je govorio kako se nema čega bojati jer nema neprijatelja
i nastoji pomagati svima. „Uspio je prvi i jedini put 'probiti se' do nas u Biskupski
ordinarijat, u Banjoj Luci, 4. studenog 1992. Rekao sam mu da među nama ostane barem
tjedan dana, da se malo odmori psihički i fizički. Pristao je. Ali samo prvi dan.
Onda me je stao moliti da ga pustim da se vrati ponovno svojim župljanima. Nisam pristao.
On nije odustajao: 'Biskupe, oni nemaju nikoga do Boga i mene. Dolazi nedjelja, ja
moram imati s njima Svetu misu, to im je jedina snaga i utjeha. Dogovorio sam s našim
Caritasom da idućeg utorka krenem s njihovim konvojem do Zagreba. Tako se radujem
da konačno vidim svoje roditelje, osobito svoju dragu majku, pa i sve druge svoje
mile i drage koji su u izbjeglištvu u Mađarskoj. Otići ću nakratko do njih, pa ću
se ponovno vratiti svojoj sirotinji'“, prisjetio se biskup Komarica riječi svećenika
Ivana koji se vratio u svoju župu s hranom i lijekovima te sjemenjem za sjetvu. „A
onda je došla noć između subote i nedjelje. Noć, u kojoj su sluge Zloduha igrale svoje
pakleno kolo Kainovo po mnogim našim selima i župama, pa tako i župi Ravska. Tu su
to kolo savili oko Božjeg čovjeka, oko Svjetionika ljubavi i mira u tami mržnje i
rata, oko njegova župnog doma. Provalili su u dom, izvukli ga nasilno, uvukli u svoju
paklenu kolonu auta i dovukavši ga na rub njegove župe, u neposrednu blizinu drugih
masovnih grobnica već prije njega ubijenih Abela i njega, čak s 50 hitaca u glavu
i tijelo, učinili nevinim Abelom“, rekao je biskup Komarica prisjećajući se tužnog
rastanka župljana Ravske s tijelom njihova ubijenog župnika koje je sahranjeno na
banjolučkom groblju uz tijela drugih ubijenih svećenika s tim da još uvijek tragaju
za tijelom ubijenog svećenika vlč. Ratka Grgića. Nadbiskup metropolit vrhbosanski
kardinal Vinko Puljić nedavno je uputio pastirski poziv štovateljima Blažene Djevice
Marije da pomognu obnovu središnjeg Gospina svetišta Vrhbosanske nadbiskupije na Kondžilu
u župi Komušina. „Pobožnost i ljubav prema Mariji, našoj nebeskoj Majci, neka nas
okupi u zajedništvu i slozi, da se našim osobnim i zajedničkim žrtvama i prilozima
ujedinimo oko izgradnje ovog svetišta. Neka to bude osobni ili obiteljski zavjet sudjelovanja
u toj izgradnji. Svetište se ne izgrađuje iz preobilja, nego iz ljubavi“, stoji u
pozivu kardinala Puljića koji potiče na što češće okupljanje oko Kondžilske Gospe
kako bi pobožnošću liječili rane srca te vraćali nadu i ljubav prema svojim korijenima.
Prošle nedjelje (1. kolovoza) 2010. u samostanskoj crkvi sv. Petra i Pavla na
Gorici u Livnu, trinaest školskih sestara franjevki proslavilo je obljetnice svog
predanja Bogu, četiri sestre 25 godina i devet sestara 50 godina nasljedovanja sv.
Franje. Slavljenice su od sestarske kuće na Gorici na Svetu misu u samostanskoj crkvi
došle u procesiji noseći upaljene svijeće. Provincijalna glavarica sestra Ivanka Mihaljević
zahvalila je slavljenicama na tolikim godinama služenja Bogu i zaželjela im da još
puno požive te i dalje svoj posao obavljaju vjerno i predano. Franjevački samostan
u Livnu pohodio je, 4. kolovoza i beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar kako
bi fra Marku Semrenu čestitao na imenovanju za pomoćnog biskupa banjolučkog. Nadbiskup
Hočevar je iskoristio prigodu te obišao samostansku knjižnicu i galeriju sa stalnim
postavom slikara Gabrijela Jurkića i susreo se s braćom franjevcima iz samostana i
okolnih župa. Nakon što su u svibnju ove godine s predstavnicima Europske federacije
katoličkih skauta dogovoreni počeci osnivanju katoličkih skauta u Vrhbosanskoj nadbiskupiji,
u župi Kandija kod Bugojna upriličen je od 31. srpnja do 6. kolovoza kamp na kojem
je sudjelovalo 35 mladih iz župa: Kandija, Bugojno i Uskoplje. Tijekom jednotjednog
kampovanja talijanski skauti iz San Rema poučavali su mlade o osnovama i temeljnim
vještinama katoličkog skautizma koji mladima nudi posebnu formaciju s ciljem povratka
prirodi i jednostavnosti, odnosno približavanja Bogu. „Ovo je dobar način kako Crkvu
i Kristov nauk približiti mladim ljudima. Također je to dobar način da se izvuče mlade
iz kuća, da ostave kompjutere i televiziju i sve ono što nudi svijet tehnologije“,
kazao je jedan od mladih sudionika kampa. Župa Barlovci kod Banja Luke svečano
je 2. kolovoza proslavila svoju suzaštitnicu Gospu od Anđela. Vjernici su na Misno
slavlje pripravljeni prigodnom meditacijom te sakramentom ispovijedi. U toj župi raseljeni
katolici dvaju sela upriličili su 31. srpnja i prigodno druženje koje je započelo
Misnim slavljem kod križa na brdu u Ljevarima, simbolu ratne i poratne patnje naroda
na tim prostorima. Šezdeset sudionika iz Njemačke, Češke, Francuske i Bosne i
Hercegovine, koji sudjeluju na Kampu mira (Friedensweg) u sarajevskom prigradskom
naselju Vogošća, mole i rade puno parom: jedni čiste, renoviraju stanove socijalo
ugroženih obitelji bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, a pronašli su ih
uz svesrdnu pomoć župnika vlč. Marijana Orkića i općinskog načelnika Asima Sarajlića;
drugi uređuju prostor Centra za mlade dok treći boje ogradu Osnovne škole „Mirsad
Prnjavorac“. Biskupije u Bosni i Hercegovini poznate su po brojnim svećenicima,
redovnicima i redovnicama od kojih mnogi djeluju u Hrvatskoj i u inozemstvu. Tako
je svećenik Zadarske nadbiskupije don Srećko Petrov, Misnim slavljem u rodnoj župi
Zavidovići obilježio svoj svećenički srebreni jubilej. U toj nadbiskupiji djeluje
još jedan svećenik rodom iz te župe koja je darovala šest živih svećenika i sedam
časnih sestara te dva bogoslova i jednog sjemeništarca.