Nadbiskup Tomasi o zabrani kazetnog streljiva

Konvenciju protiv kazetnoga streljiva, koju je 30. svibnja 2008. godine na diplomatskoj konferenciji u Dublinu usvojilo 107 država, ne prihvaćaju najveće države, među njima Sjedinjenje Američke Države, Kina, Rusija, Izrael, Indija, Pakistan i Brazil. Konvenciju je do sada ratificiralo 37 država. Konvencija predstavlja znakovit korak na području razoružanja i međunarodnih humanitarnih prava, ona je također značajan čimbenika za multilateralizam zasnovan na poticajnoj suradnji između vlada i nevladinih organizacija te u vezi između humanitarnoga prava i ljudskih prava – stoji u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
Osim što popunja veliku prazninu humanitarnoga prava – stoji nadalje u priopćenju – Konvencija nastoji snažno i vjerodostojno odgovoriti na do danas vrlo aktualan problem, ne samo zbog neprestane uporabe kazetnog streljiva, nego zbog činjenice što te naprave ostaju na terenu i nakon dugo vremena mogu štetiti, prijetnja su dakle svakodnevnom životu civilnoga stanovništva. Sveta je Stolica aktivno sudjelovala u procesu za zabranu kazetnih bombi – podsjećeno je u priopćenju – budući da je među prvima predložila moratorij na uporabu tih naprava i ratificirala Konvenciju, svjesna da je logika mira jača od logike rata, koja ni u jednome slučaju ne smije prekoračiti granicu zaštite civilnoga stanovništva, naročito najranjivijih osoba. Konvencija bi trebala učvrstiti vezu između razoružanja i razvoja, usmjerujući materijalne i ljudske resurse prema razvoju, pravednosti i miru – stoji u zaključku priopćenja.
Komentirajući Konvenciju o zabrani kazetnoga streljiva u razgovoru za našu radio postaju nadbiskup Silvano Maria Tomasi, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, rekao je kako je prvi dan kolovoza važan datum u povijesti razoružanja jer u posljednjih deset godina nisu postignuti značajniji pomaci u ograničavanju uporabe raznih vrsta streljiva, ipak se uspjelo, radeći s jednom skupinom država, usvojiti Konvenciju o kazetnim bombama, posebnim streljivima koja zahvate dosta veliki prostor i stoga su prijetnja za svaku osobu. Međunarodna je zajednica nastojala zaštiti civilno stanovništvo. Konvencija je usvojena 2008. godine, do danas ju je ratificiralo 37 država, a neke će ju uskoro ratificirati. Napokon se ostvario pozitivan san: dobra volja država da ograniče ratne štete. Postoji mogućnost da se ostvare konkretni ciljevi – ustvrdio je nadbiskup Tomasi.
Na upit o cilju Konvencije, rekao je kako se želi zabraniti uporabu kazetnog streljiva, potom njegovu proizvodnju, skladištenje kao i premještanje iz jedne u drugu državu. Osim toga, Konvencija želi žrtvama osigurati pravo na potporu, a to ulijeva nadu nastradalima od te vrste streljiva. Konvencija je po sebi učinkovito sredstvo za postizanje mira na putu prema razoružanju – ustvrdio je nadbiskup Tomasi.
Na primjedbu kako velike države nisu potpisale Konvenciju, rekao je kako će Konvencija stupanjem na snagu utjecati na odluke država, koje već osjećaju međunarodni pritisak, naročito s moralnog gledišta. Sjedinjene Američke Države, primjera radi, već su usvojile moratorij na izvoz kazetnih bombi, a predviđaju da će do 2018. godine zabraniti njihovu uporabu. Poznato mi je da neke države imaju u parlamentu prijedlog za ratifikaciju. Svaka država ima svoje procedure za prihvat međunarodnih dokumenta, potrebno je dosta vremena, ali sam uvjeren da će brojne države u sljedećim mjesecima, u sljedeće dvije, tri godine ratificirati Konvenciju. Stupanje na snagu bit će poticaj i ohrabrenje državama da ju potpišu i tako se pridruže onima koje zaista žele pozitivne pomake na području razoružanja – zaključio je nadbiskup Tomasi.