Predstavnici Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini

Ukrajina je ovih dana stjecište visokih katoličkih i pravoslavnih predstavnika. U zemlji je proteklog tjedna boravio predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Angelo Bagnasco, a 20. srpnja je u Ukrajinu doputovao patrijarh Moskve i cijele Rusije Kiril. To potvrđuje da je Ukrajina središnja zemlja vjersko-političke djelatnosti Ruske pravoslavne crkve. Za to je područje međutim zainteresirana i Katolička crkva, jer je problem Ukrajinaca, koji su tijekom povijesti prešli na katoličku vjeru, jedan od ključnih problema koji otežavaju susret patrijarha Ruske pravoslavne crkve i rimskog Pape.
Posjet najvišeg predstavnika Talijanske biskupske konferencije kardinala Angela Bagnasca Ukrajini imao je ekumensko značenje. Kardinal se susreo s grkokatoličkim biskupima, koje pravoslavci nazivaju unijatima kao i biskupima latinskog obreda te s predstavnicima pravoslavnih Crkava. U Ukrajini postoje tri pravoslavne Crkve. Prva i najmoćnija je ona koja je povezana s Moskovskim patrijarhatom, druga podliježe Kijevskom patrijarhatu i treća je autokefalna Ukrajinska pravoslavna crkva. Sve se one suprotstavljaju grko-katoličkoj ukrajinskoj zajednici, koja je tijekom komunističkog režima bila gotovo nestala, jer je bila prisilno uključena u pravoslavnu. Izborom proruskog predsjednika Janukovića pojačao se dijalog među raznim sastavnicama ukrajinskog pravoslavlja. Kardinal Bagnasco je u pratnji apostolskog nuncija Ivana Jurkovića posjetio i grko-katoličkog nadbiskupa kardinala Lubomira Husara i predsjednika Ukrajinske biskupske konferencije nadbiskupa latinskog obreda Mieczyslawa Mokrzyckog u Lavovu.
U Pohanevu, gdje se nalazi čudotvorna slika Bogorodice sudjelovao je s osamdesetak tisuća hodočasnika u procesiji, a u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, susreo s metropolitom Vladimirom. Neposredno nakon toga u Ukrajinu je stigao patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril. Službeni razlog njegovog posjeta je obljetnica pokrštenja Rusina. Krajem ljeta 988. godine princ Vladimir sazvao je pučanstvo Kijeva na obalu Dnjepra i dao ih pokrstiti od bizantinskih svećenika. Taj događaj Ruska pravoslavna crkva slavi 28. srpnja. Nedavno je u Rusiji to postao čak nacionalni praznik. Tim pokrštavanjem započeo je dugi proces pokrštenja ruskih krajeva.
Prema uvjerenju patrijarha Kirila Ukrajinci su u prošlosti pridonijeli stvaranju ruskog carstva i ruske Crkve. Zbog toga je to carstvo bilo djelomično i ukrajinsko. Poglavar Ruske pravoslavne crkve je predbacio Ukrajincima što su neki pokušali preći na Zapad, ali – kako je rekao – tamo ih nije dočekalo ništa dobra. Vrhovni poglavar Ruske pravoslavne crkve se tom prilikom vrlo pozitivno očitovao i o suglasnosti s nekim stajalištima pape Benedikta XVI., što – prema njegovim riječima – budi optimizam. U mnogim društvenim i moralnim pitanjima njegova se stajališta podudaraju sa stajalištima Ruske pravoslavne crkve, rekao je patrijarh Kiril te istaknuo kako to omogućuje jaču zajedničku obranu kršćanskih vrednota, posebno pred međunarodnom zajednicom i sekulariziranim društvom.
To je treći posjet patrijarha Kirila Ukrajini nakon njegovog izbora u siječnju 2009. godine. I protekle godine prilikom obilježavanja pokrštenja Rusina posjetio je Ukrajinu, ali su tada održani oštri prosvjedi posebno onih koji se nastoje odcijepiti od Moskve i stvoriti samostalni ukrajinski pravoslavni patrijarhat u Kijevu. Promjenom predsjedništva ove godine njegov posjet zadobiva međutim drukčije značenje, jer se taj posjet više promatra pod političkim negoli duhovnim vidikom.