U Bruxellesu je jučer (19. srpnja) održan godišnji sastanak europskih ustanova i vjerskih
vođa na temu Europske godine posvećene borbi protiv siromaštva i društvenog isključenja.
Skupom je predsjedao predsjednik Europskog povjerenstva José Manuel Barroso, zajedno
s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom van Rompuyom i predsjednikom Europskog parlamenta
Jerzyjem Buzekom. Na skupu je sudjelovalo dvadesetak predstavnika kršćana, Židova
i muslimana, te uglednici zajednica Sikh i Hindu iz 14 država Europske unije. Katolike
su predstavljali predsjednik Vijeća Europskih biskupskih konferencija kardinal Peter
Erdö, biskup Adrianus van Luyn, predsjednik Povjerenstva episkopata Europske zajednice,
te nadbiskup Stanislav Zvolenský, čelnik slovačkih biskupa i Flaminia Giovanelli,
podtajnica Papinskog vijeća Pravda i Mir. Svijet u kojem rame uz rame žive bogati
i bijedni, osobe koje nemaju ništa, koje su lišene bitnoga, te osobe koje bestidno
bacaju ono što je drugima očajnički potrebno, a velika je nejednakost u stalnome rastu,
slika je starog kontinenta, o kojoj je na susretu s europskim čelnicima govorila Flaminia
Giovanelli, podtajnica Papinskog vijeća Pravda i Mir. Zabrinjavajući su izneseni podaci:
85 milijuna osoba u Europskoj uniji, odnosno oko 17% njezina stanovništva, živi ispod
praga siromaštva; u kontekstu gospodarske i financijske krize koja se sve više očituje
strukturalnom krizom, krizom vrednota i pouzdanja, imajući u vidiku sve manji broj
stanovnika, broj nezaposlenih zabrinjavajući raste. Pomanjkanje posla glavni je uzrok
društvenoga isključivanja, dostigao je nesnošljive razmjere – rekla je Flaminia Giovanelli.
Jaz je nepodnošljiv ne samo zbog broja nezaposlenih koji je u porastu nego i zbog
broja siromašnih radnika, u Europskoj uniji ima 15 milijuna radnika, odnosno 8%, koji
sebi i svojim obiteljima ne mogu jamčiti pristojan život. Osim toga – primijetila
je podtajnica – i relativno siromaštvo je poraslo u narodu: prije pet godina 20% bogatijih
građana je imalo prihod pet puta veći od ostaloga 80% stanovništva, a nejednakost
se unutar i između država ne smanjuje. Pojava na poseban način pogađa djecu, nesposobne,
starije osobe i sve koji se rađaju u siromašnim obiteljima a nisu sposobni prekinuti
krug bijede. Katolička je crkva uz siromašne – zaključila je podtajnica – diže svoj
glas u njihovu korist i promiče inicijative da im pomogne poboljšati njihovu situaciju.
Kardinal Peter Erdö, predsjednik Vijeća Europskih biskupskih konferencija, ustvrdio
je da se ne treba boriti protiv siromašnih nego protiv siromaštva. Ako se borba protiv
siromaštva vodi samo tehničkim i upravnim sredstvima, vjerojatno će promašiti svoje
ciljeve – istaknuo je pak biskup Adrianus van Luyn, predsjednik Povjerenstva episkopata
Europske zajednice. Siromašni ne smiju biti predmet asistencije, oni moraju postati
subjekti zajedničke društvene borbe protiv bijede i društvenoga isključivanja. Biskup
je pojasnio pravi smisao solidarnosti. Solidarnost ne isključuje nikoga – dodao je
pozivajući da se pogled upravi izvan granica Europske unije, posebice prema Africi,
koju je Europa stoljećima tlačila i siromašila, a danas joj ozbiljno prijete korumpirane
vlade, ratovi, suša i virus side. Pred dramom ogromnoga broja useljenika koji
traže bolji život na starome kontinentu, a često nađu smrt nastojeći prijeći preko
Sredozemnog mora i Atlantskog oceana, biskup je ustvrdio kako ne smijemo reagirati
utvrđujući „tvrđavu Europu“, niti posvemašnjim otvaranjem granica. Naša nas solidarnost
mora usmjeriti na promjenu životnih uvjeta u njihovim državama. Visoko cijeneći neovisnost
pojedinca, danas često apsolutna, valja podsjetiti da se neovisnost uvijek uravnotežuje
sviješću o uzajamnoj ovisnosti, a temelji se na Božjoj ljubavi prema svim ljudima
– zaključio je biskup. Dvojica predsjednika europskih ustanova Barroso i Buzek priznali
su važnu ulogu vjerskih zajednica u borbi protiv siromaštva, ističući potrebu suradnje
između njih i europskih ustanova.