Msgr. Scicluna o novim propisima Zbora za nauk vjere

Državni odvjetnik Svete Stolice msgr. Charles Scicluna, smatra da su nove „Normae de gravioribus delictis“ Zbora za nauk vjere „snažan signal“ pape Benedikta XVI. Promicatelj pravde pri Zboru za nauk vjere jučer je pojasnio novinarima smisao i novosti dokumenta s kojim Crkva odgovara na delikte protiv vjere, protiv sakramenata Euharistije, pokore i svetog reda, i naravno protiv spolnoga zlostavljanja maloljetnika od strane klera. Malteški svećenik, koji usklađuje tim osmorice crkvenih sudaca, rekao je da je dokument jako znakovit, ako se uzme u obzir da su prethodne norme bile usvojene 2001. godine te da je Ivan Pavao II. 2003. godine prenio na Zbor za nauk vjere posebne „ovlasti“ za obradu i suđenje u okviru kanonskoga sustava niza posebno teških delikta.
Te nove „ovlasti“ organski nisu bile integrirane u početne „Normae“ – primijetio je msgr. Scicluna, dodajući kako je to sada učinjeno u okviru sustavne revizije tih propisa. Ovo je jasan znak, jer ovlasti imaju upitnu trajnost, ovisne su o volji papa – pojasnio je vatikanski promicatelj pravde. Naprotiv, čim je kardinal Joseph Ratzinger izabran za papu, očitovao je želju da se ozakone ovlasti Zbora za nauk vjere. Norme, za razliku od ovlasti, ostaju na snazi sve dok Papa ne odobri njihovu izmjenu – ustvrdio je msgr. Scicluna.
Govoreći o novostima koje se uvode novim propisima, spomenuo je da se udvostručuje razdoblje zastare u slučaju spolnog zlostavljanja; žrtva dakle može prijaviti spolno zlostavljanje u roku od dvadeset godina nakon punoljetnosti, sve do 38. godine života, a Zbor za nauk vjere ima pravo produžiti rok zastare. Druga pak novost jest da laici mogu biti članovi crkvenih sudova. Na biskupijskoj razini laici su jako bitni. Uloga laika je bitna kad je biskupu potrebno stručno mišljenje o nekom slučaju, primjerice psihologa, sociologa, stručnjaka za dječju psihologiju, o odrazu zlostavljanja na žrtvu. U kleru ne možemo naći sve te stručnjake. Znamo da su neki biskupi koristili u istragama usluge bivših policajaca, jer su po svaku cijenu željeli otkriti istinu. To je za nas jako važno – kazao je msgr. Scicluna.
Novinari su ostali iznenađeni kad je msgr. Scicluna govorio o pravu Zbora za nauk vjere da može, prethodno Papino odobrenje, suditi kardinale, patrijarhe, legate Apostolske stolice i druge fizičke osobe. To je veoma važan znak jer to znači da će Zbor za nauk vjere moći istraživati, potom podnijeti Svetome Ocu ishode istrage–ustvrdio je monsinjor. Osvrćući se pak na prijavu civilnim vlastima, rekao je kako su upute o poštovanju civilnih zakona neke države sasvim jasne. Kršćanin je dužan poštovati civilni zakon kad je pravedan, nema sumnje da je u slučaju spolnoga zlostavljanja zakon pravedan. Obvezno je prijaviti vlastima spolno zlostavljanje, nitko nije oslobođen od te obveze. Ako zakon žrtvi daje mogućnost da prijavi ili ne prijavi zlostavljanje, u tome slučaju valja poštovati žrtvinu želju. Nije dužnost kanonskog zakonodavca miješati se u područje civilnoga prava – zaključio je msgr. Scicluna.