Komentari na Papin odabir teme za Svjetski dan mira

Vjerska sloboda je istinski i jedini put za mir. Ta je tema veoma važna za Indiju i za cijeli svijet. Odlučna je za promišljanje u današnjem svijetu i u obrani temeljnih prava čovjeka – kazao je kardinal Oswald Gracias, nadbiskup Bombaya i predsjednik Indijske biskupske konferencije, komentirajući temu „Vjerska sloboda, put za mir“, koju je Sveti Otac odabrao za Svjetski dan mira 2011. godine, prenijela je agencija Fides. Kardinal se osvrnuo na dva teška problema koja potresaju njegovu zemlju: hinduistički fundamentalizam te pitanje zakonâ protiv obraćenja, koji su na snazi u raznim indijskim državama.
U Indiji, u više religioznom i multikulturnome kontekstu ima skupina – istaknuo je kardinal – koje krivo tumače religiju, zlorabe je u vlastite svrhe, koriste kao razlog za sukobe i za narušavanje društvenoga sklada. Kao Katolička Crkva – dodao je kardinal – sa svima nastojimo održavati dobre odnose i uspostaviti dijalog, poštujući svačiju slobodu. To je učinkoviti put za mir, vrhovno dobro. Na taj način, kao kršćani, doprinosimo izgradnji ljudske obitelji – zaključio je kardinal.
Na primjedbu kako se Sveti Otac poziva na nedodirljivu slobodu savjesti svakoga čovjeka, dakle i na slobodu obraćenja, koju nitko ne smije osporiti, rekao je kako poštivanje vjerske slobode znači da ni jedna vlada ni civilna vlast nemaju pravo bitno se miješati u najveću slobodu srca i duše svakog ljudsko bića. Ako se to pravo krši, narušavaju se mir i bratstvo – istaknuo je kardinal Gracias.
Vjerska sloboda je temeljno pravo osobe. Sretni smo što je Benedikt XVI. odlučio darovati nam svoje promišljanje o toj temi, koja će biti jako korisna Indoneziji – kazao je nadbiskup Džakarte Ignatius Suharyo, komentirajući Papin izbor teme za Svjetski dan mira. Za nas je u Indoneziji uvijek dobro raspravljati o važnoj i osjetljivoj temi – pojasnio je nadbiskup – u kontekstu gdje je ponekad teško živjeti i sasvim ostvariti pravo na vjersku slobodu. U Indoneziji je Crkva vrlo aktivna na području međureligijskog dijaloga, poštuje pet temeljnih državnih zakona na kojima se temelji laičnost države, premda su muslimani većina u Indoneziji.
Treba reći da je tema o vjerskoj slobodi uvijek u središtu rasprava, skupova, sučeljavanja između vjerskih vođa, u građanskom i političkom životu. Dobro je da se govori o vjerskoj slobodi, da ona potiče upite i sučeljavanja, da bude predmet i središte dijaloga. Unatoč svemu, u Indoneziji ima teškoća koje su povijesne, društvene i političke naravi. Uvjeren sam da će nam promišljanje Svetoga Oca, koje ćemo nastojati produbiti u dijalogu s drugim zajednicama i putem glasila, pomoći u odnosima s drugim čelnicima i vjerskim zajednicama – zaključio je nadbiskup Suharyo.