Enciklika 'Caritas in veritate' daje nadu u duhovnu i moralnu obnovu

Enciklika 'Caritas in veritate' daje nadu u duhovnu i moralnu obnovu, te postavlja temelje za novu težnju prema nadvladavanju globalnih neuravnoteženosti – jedna je od misli iz izlaganja biskupa Marija Tosa, tajnika Papinskoga vijeća za pravdu i mir, koje je održao u četvrtak, 24. lipnja, na otvaranju VII. međunarodnog simpozija sveučilišnih profesora, a koje je objavio vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano. Susret, koji se održava u Rimu na temu „Caritas in Veritate. Prema gospodarstvu koje je u službi ljudske obitelji. Osoba, društvo, ustanove“, završit će 26. lipnja.
U društvu koje sve više poprima oblik suživota bez nekog sjedinjujućeg smisla osim onoga tržišnoga i tehnokracije, enciklika 'Caritas in veritate' može postati povelja, poput enciklike 'Rerum novarum' pape Leona XIII. na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, o zalaganju za obnovu kulturâ i shvaćanja razvoja ljudske obitelji – primijetio je biskup. U globaliziranome svijetu obilježenome burnim promjenama, treba promicati odluke koje neće pretjerano i na moralno neprihvatljiv način povećati razlike u bogatstvu, te koje će i dalje davati prednost ciljevima poput pristupa radu ili njegovu održavanju. Sustavno povećanje razlika – primijetio je biskup oslanjajući se na encikliku 'Caritas in veritate' – šteti ne samo društvenoj povezanosti, nego i negativnome utjecaju na gospodarskome planu.
Druge dinamike upravljene na postizanje veće međunarodne konkurentnosti, kao što je snižavanje razine zaštite prava radnika i odricanje od mehanizama za raspodjelu prihoda, - prema biskupovima riječima - u stvari priječe dugotrajni razvoj. Osim toga, valja pozorno procijeniti posljedice koje sadašnje težnje prema često vrlo kratkotrajnome gospodarstvu ostavljaju na ljudima. Nasuprot takvome kretanju potrebno je postići cilj istaknut u enciklici, odnosno novo i temeljito razmatranje smisla gospodarstva i njegovih ciljeva, kao i pozorni i dalekovidni pregled razvojnoga modela. Riječ je o razradi novih nacrta kako bi se zacrtalo gospodarstvo koje u središte stavlja osobu, i koje bi, slijedom toga, bilo u službi dobra cijele ljudske obitelji – istaknuo je na koncu biskup Toso.