Papa primio sudionike zajedničkog sastanka Razvojne banke Vijeća Europe
U ovoj gospodarskoj krizi treba krenuti od kršćanskih vrednota, koje su pravi poticaj
za istinski razvoj – istaknuo je papa Benedikt XVI. sudionicima 45. zajedničkog sastanka
Razvojne banke Vijeća Europe, koje je u subotu, 12. lipnja, u Vatikanu primio u audijenciju.
Papa je pozvao narode Staroga kontinenta da ne zanemaruju svoje kršćanske korijene,
te izrazio nadu da će bratstvo i logika darivanja naići na sve više prostora u gospodarskim
i financijskim dinamikama. Politička zbivanja u Europi koncem prošloga stoljeća
omogućila su joj disati s oba plućna krila – kazao je Sveti Otac. Pa ipak, još je
dug put koji valja prijeći kako bi ta stvarnost postala djelotvorna. Naravno, razvile
su se gospodarsko-financijske razmjene između europskoga Istoka i Zapada, ali, je
li došlo do stvarnoga ljudskog napretka? – upitao je Sveti Otac. Nije li oslobađanje
od totalitarnih ideologija iskorišteno jednostrano, samo za gospodarski razvoj, a
na štetu čovječnijega razvoja koji poštuje dostojanstvo i plemenitost čovjeka? Nisu
li zaboravljena duhovna bogatstva koja su oblikovala europski identitet? – upitao
je Sveti Otac te spomenuvši sadašnju tešku gospodarsku krizu koja vlada u Europi i
svijetu, upozorio kako takvo stanje ne treba ocjenjivati samo kroz isključivo financijsku
analizu. Stoga je istaknuo encikliku 'Caritas in veritate', u kojoj se – kako
je rekao – pokazuje da je ljubav prema Bogu i bližnjemu jaki poticaj koji je u stanju
pružiti istinsku snagu društvenoj, političkoj i gospodarskoj sredini. Na tragu socijalnoga
nauka Crkve, Sveti je Otac napomenuo da je odnos između ljubavi i istine dinamična
snaga koja obnavlja cjelokupnost međuljudskih veza, kako bi se gospodarski i financijski
život usmjerio na služenje čovjeku i njegovu dostojanstvu. To je jedini kapital koji
se isplati čuvati, i u njemu se nalazi duhovna dimenzija ljudske osobe – naglasio
je Papa te dodao da gospodarstvo i financije ne postoje za sebe. Oni su samo sredstvo.
Napomenuvši potom kako je kršćanstvo pomoglo Europi shvatiti što je sloboda, odgovornost
i etika koji prožimaju njezine zakone i društvene strukture, Sveti je Otac istaknuo
da bi potiskivanje kršćanstva, pa i kroz isključivanje simbolâ koji ga predstavljaju,
doprinijelo lišavanju našega kontinenta njegova bitnog podrijetla koje ga neumorno
održava i doprinosi njegovu pravom identitetu. Uistinu, - dodao je Papa – kršćanstvo
je vrelo duhovnih i moralnih vrednota koje su zajednička baština europskih naroda.
Istaknuvši pak socijalnu narav Razvojne banke, Sveti se Otac osvrnuo na bratstvo u
gospodarstvu. Bratstvo omogućuje prostore besplatnosti koji, iako su prijeko potrebni,
teško se pronalaze kada je cilj samo djelotvornost i zarada. Takva dvojnost, međutim,
- prema Papinim riječima nije apsolutna i nesavladiva. Zbog toga treba uvesti logiku
koja će ljudsko biće, i posebno obitelji onih koji su u potrebi, učiniti središtem
i svrhom gospodarstva – upozorio je Sveti Otac. Na koncu je podsjetio da je Sveta
Stolica član Razvojne banke Vijeća Europe od 1973. godine, te kazao da je ta ustanova
pozvana istraživati prostore na kojima se mogu izraziti bratstvo i logika darivanja.