Sveti Otac na bdijenju molio zajedno s 15.000 svećenika iz cijeloga svijeta

Svećenik među svećenicima, bio je papa Benedikt XVI. u četvrtak, 10. lipnja, na bdijenju održanome na Trgu svetoga Petra, povodom svršetka Svećeničke godine. U ozračju radosti i uzajamne naklonosti, Sveti je Otac molio zajedno s 15.000 svećenika iz cijeloga svijeta. Odgovarajući pak na pitanja petorice svećenika, koji su predstavljali pet kontinenata, Papa je istaknuo poslanje svećenika pozvanih svjedočiti Kristovu ljubav, i to ne podvrgavajući se modama trenutka. Osim toga, istaknuo je važnost celibata, znaka prisutnosti Boga u svijetu. Bdijenje, ispunjeno nizom svjedočanstava prisutnih svećenika, završilo je euharistijskim klanjanjem.
Sveti je Otac pozvao svećenike da svoju službu ne svedu na posao, nego da radosno žive ljubav prema Gospodinu, u društvu koje je sve slojevitije. Potom je naglasio kako je vrlo važno da vjernici vide da je njihov župnik zaljubljen u Krista, čovjek pun Evanđelja koji daje cijeloga sebe, kao što je činio Arški župnik, sveti Ivan Maria Vianney. Mislim da je prije svega važno da vjernici vide da taj svećenik ne obavlja samo neki 'job', - kako je rekao Papa koristeći se engleskim izrazom za 'posao' te nastavio – da odradi radno vrijeme, a poslije je slobodan i živi za sebe, nego je važno da vide da je on čovjek oduševljen Kristom, koji u sebi nosi žar Kristove ljubavi. Kad vide da je pun Gospodinove radosti, shvaćaju također da ne može učiniti sve, te prihvaćaju ograničenja i pomažu župniku – primijetio je Sveti Otac. Istaknuvši potom potrebu svećenika za osobnim razgovorom s Kristom, Papa je naglasio da je molitva temeljni pastoralni prioritet. Osim toga, - dodao je – treba se znati i odmoriti, uočavajući vlastite granice. Prisjetimo se prizora iz Markova Evanđelja, kada su učenici 'iscrpljeni', ali žele sve učiniti, pa im Gospodin kaže: „Hajdemo, odmorite se malo“. I to je pastoralni rad: pronaći i imati poniznosti, hrabrosti za odmor – rekao je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na kritike svećeničkoga celibata, koji je za svijet koji ne želi Boga, velika sablazan. Na neki način može iznenaditi to stalno kritiziranje celibata, u vrijeme u kojemu je sve modernije ne vjenčati se – napomenuo je Papa. Ali, ta ne-ženidba je nešto potpuno, bitno drugačije od celibata, jer je ne-ženidba utemeljena na želji za životom samo za sebe, za neprihvaćanjem nikakve konačne obveze, za životom koji je u svakome trenutku u potpunoj samostalnosti te se u svakom trenutku može odlučiti što činiti, što uzeti od života – upozorio je Sveti Otac. Svećeništvo je, naprotiv, konačan 'da'. Ono je čin vjernosti, upravo kao ženidba između muškarca i žene, koja je pravi temelj kršćanske kulture. Veliki je problem današnjega svijeta to što se više ne misli na Božju budućnost, čini se dostatnom samo sadašnjost. Zbog toga je celibat kao anticipacija budućnosti, znak Božje prisutnosti, shvaćen kao sablazan – primijetio je Sveti Otac. Znamo da uz tu sablazan koju svijet ne želi vidjeti postoje i sablazni naših grijeha, koji potamnjuju pravu i veliku sablazan. Ali, postoji i velika vjernost, celibat je veliki znak vjere – naglasio je Papa. Sveti je Otac nadalje istaknuo da svakodnevno slavlje Euharistije pomaže svećenicima izbjeći uvijek prisutne opasnosti od klerikalizma, od zatvaranja u sebe, te istaknuo primjer Majke Terezije, čije izvanredno karitativno djelo ne bi bilo moguće bez prisutnosti Svetohraništa, bez Božje ljubavi. Upozorivši potom na teologiju koja je plod obijesti razuma, koja potamnjuje vjeru i zaboravlja životnu stvarnost, Sveti je Otac naglasio da pravi razum ne isključuje Boga. Stvarno postoji to zlorabljenje teologije, koje je obijest razuma i ne podupire vjeru, nego potamnjuje Božju prisutnost u svijetu. Postoji i teologija koja želi znati više iz ljubavi prema ljubljenome, koju ljubav potiče i vodi, koja ljubljenoga želi bolje upoznati. To je prava teologija koja proizlazi iz ljubavi prema Bogu, prema Kristu, i želi ući dublje u zajedništvo s Kristom – naglasio je Sveti Otac. Podsjetivši potom kako se već više od 60 godina bavi teologijom, Papa je primijetio da su neke pretpostavke, koje su u prošlosti smatrane posve znanstvenima, danas zastarjele, gotovo su – kako je rekao – smiješne, te pozvao stoga teologe da imaju hrabrosti pobijediti utvaru znanstvenosti i ne podvrgnuti se svim pretpostavkama trenutka. Pozvavši na pouzdanje u učiteljstvo Crkve, Papa je naglasio da u ovo naše doba trebamo dobro poznavati Sveto pismo, pa i radi napada sekti. Pred padom broja zvanja pak, - prema Papinim riječima – mogli bismo pasti u kušnju krenuti lakšim putom, odnosno svećeništvo pretvoriti u posao kao svaki drugi. Pravi je put, međutim, put molitve; moliti od Boga dar zvanja za novu evangelizaciju. Istovremeno, svatko bi trebao učiniti sve moguće kako bi svećeništvo, posebno s mladima, živio na način da bude uvjerljiv. Mislim da nitko od nas ne bi postao svećenik da nije upoznao uvjerljive svećenike u kojima je gorio žar Kristove ljubavi. Stoga, to je prva stvar: nastojmo mi sami biti uvjerljivi svećenici – rekao je na koncu Sveti Otac.