Papa slavio Svetu misu pred 10.000 ljudi i predao Radni dokument za Biskupsku sinodu za Bliski Istok

Apelom pape Benedikta XVI. za hitno međunarodno zalaganje kako bi se riješile napetosti na Srednjem Istoku, završila je Sveta Misa slavljena u nedjelju, 6. lipnja, posljednjeg dana Papina boravka na Cipru, u Sportskoj palači u Nicosiji, na kojoj se okupilo oko 10.000 ljudi. Tridesetak biskupa i svi srednjoistočni patrijarsi sudjelovali su na Misi, na kojoj je nedostajao biskup Luigi Padovese, koji je u četvrtak ubijen u Turskoj, a kojega se Sveti Otac spomenuo tijekom Mise. Papa se prisjetio i poljskoga svećenika Jerzyja Popiełuszka, mučenika u vrijeme komunističkoga režima u Poljskoj, koji je danas proglašen blaženim.
Sportska je palača u Nicosiji danas bila prepuna, a zbog brojnih različitih naroda, nacionalnosti i crkvenih pripadnosti, bila je vrlo šarolika. Bilo je tu i vjernika koji su došli iz Libanona, Jordana, te brojni doseljenici, ponajviše Filipinci i iz Šri Lanke, kao i afrički doseljenici, kojima je Sveti Otac, u propovijedi, uputio poseban pozdrav. Osim svih patrijarha i brojnih biskupa sa Srednjeg Istoka, na Misi je bio prisutan i pravoslavni nadbiskup Chrysostomos II., s kojim je Papa razmijenio bratski zagrljaj. Liturgija je bila svetkovine Tijelova, stoga je Sveti Otac pojasnio kako nam stvarnost Kristova Tijela pomaže bolje razumjeti otajstvo zajedništva koje povezuje sve koji pripadaju Crkvi. Svi oni koji se u Euharistiji hrane Tijelom i Krvlju Kristovim, po Duhu su Svetomu sjedinjeni u jedno tijelo kako bi bili jedan sveti Božji narod. To je ono što sveti Augustin tumači na primjeru kruha koji se priprema počevši od mnogo zrna. Kako bi ta zrna postala kruh, potrebno ih je samljeti. To se – prema Papinim riječima – treba dogoditi i s kršćanima. Svatko od nas, koji pripadamo Crkvi, treba izići iz zatvorenoga svijeta vlastite osobnosti, i prihvatiti društvo onih koji s njim dijele kruh. … Rušenje prepreka između nas i naših bližnjih, prva je pretpostavka za ulazak u božanski život na koji smo pozvani – naglasio je Sveti Otac. Trebamo se osloboditi svega što nas priječi i usamljuje: strah i nepovjerenje jednih prema drugima, pohlepa i samoljublje, nedostatak volje u prihvaćanju moguće ranjivosti kojoj se izlažemo kada se otvaramo ljubavi. Mi, koji se hranimo Euharistijom, sada smo, na zemlji, Njegovo tijelo - napomenuo je nadalje Papa, te citirao svetu Terezu Avilsku koja je govorila: mi smo oči kojima On gleda tko je u potrebi, mi smo ruke koje On pruža kako bi blagoslivljao i liječio, mi smo noge kojima se On služi kako išao činiti dobro, i usta smo kojima se propovijeda Njegovo Evanđelje. Zbog toga se ne spominjemo nekog umrlog heroja nastavljajući ono što je on učinio; Krist je živ u nama! – naglasio je Sveti Otac te dodao kako hraneći se Njime u Euharistiji, i prihvaćajući Duha Svetoga u našim srcima, uistinu postajemo Kristovo Tijelo koje smo primili, doista smo u zajedništvu s njime i jedni s drugima, i uistinu postajemo njegovo oruđe, svjedočeći Ga svijetu.Papa je potom ocrtao obilježja prve kršćanske zajednice. Mnoštvo onih koji su postali vjernici imalo je samo jedno srce i jednu dušu – kazao je. Ali, njihova ljubav nije bila ograničena na prijatelje vjernike, osjećali su se glasnicima radosne vijesti, poslani sve do na kraj svijeta. I danas smo, poput njih, pozvani biti ujedinjeni i biti Njegovi svjedoci pred svijetom. Pozvani smo nadvladati razlike, donijeti mir i pomirenje tamo gdje vladaju sukobi, te ponuditi svijetu poruku nade. Pozvani smo proširiti svoju pozornost na potrebite, dijeleći velikodušno svoja zemaljska dobra s onima koji imaju manje sreće od nas. I pozvani smo neprestano propovijedati smrt i uskrsnuće Gospodinovo, sve do Njegova dolaska – istaknuo je Sveti Otac.Nakon Svete Mise, Papa je patrijarsima i biskupima predao 'Instrumentum laboris', pripremni dokument za Biskupsku sinodu za Bliski Istok. Sveti je Otac odmah na početku govora spomenuo prinos koji je biskup Luigi Padovese, predsjednik Turske biskupske konferencije, dao u pripravi tog dokumenta. Vijest o njegovoj iznenadnoj i tragičnoj smrti, prošloga četvrtka, sve nas je iznenadila i pogodila – rekao je Papa. Povjeravam njegovu dušu milosrđu svemogućega Boga, sjećajući se koliko se zalagao, posebno kao biskup, za uzajamno razumijevanje na međureligijskome i kulturnome području, te u dijalogu među Crkvama. Njegovo je preminuće jasan poziv za sve kršćane, da u svakoj prilici budu hrabri svjedoci svega onoga što je dobro, plemenito i pravedno – napomenuo je Sveti Otac.Srednji Istok ima posebno mjesto u srcu svih kršćana – rekao je nadalje Papa – jer tamo je započela povijest spasenja; pa i sada, kada se evanđeoska poruka proširila u cijelome svijetu, kršćani iz svakog mjesta i dalje gledaju na Srednji Istok posebnim poštovanjem. Biskupska skupština želi ojačati jedinstvo među Crkvama, te ohrabriti kršćane tog prostora u svjedočenju vjere, koje se često odvija u teškim prilikama. Posebna je sinoda prigoda za kršćane u preostalome dijelu svijeta za pružanje duhovne potpore i solidarnosti njihovoj braći i sestrama na Srednjem Istoku. Ona je prigoda za isticanje važnosti kršćanske prisutnosti i svjedočanstva u zemljama Biblije, ne samo radi kršćanske zajednice na svjetskoj razini, nego isto tako za vaše bližnje i vaše sugrađane – napomenuo je Papa.Sveti je Otac potom istaknuo prinos koji kršćani daju u svojim društvima, primjerice kroz odgoj i pomoć siromašnima i bolesnima. Vi želite živjeti u miru i skladu sa svojim susjedima Židovima i muslimanima. Često radite s djelatnicima mira u teškome postupku pomirenja. Zaslužujete priznanje za neprocjenjivu ulogu koju imate. Čvrsto se nadam da će se vaša prava sve više poštovati, uključujući i pravo na slobodu bogoštovlja i vjersku slobodu, i da više nikada nećete trpjeti zbog bilo koje vrste diskriminacije – naglasio je Papa te na koncu izrazio nadu da će radovi sinode privući pozornost međunarodne zajednice na stanje kršćana na Srednjem Istoku, koji trpe zbog svoje vjere. Što se tiče tog velikog problema, ponavljam svoj osobni poziv na hitno i složno međunarodno zalaganje u svrhu rješavanja napetosti koje se nastavljaju na Srednjem Istoku, a posebno u Svetoj zemlji, prije nego što ti sukobi dovedu do većega krvoprolića – istaknuo je Sveti Otac.