Na Papinoj misi u Fatimi više od 500 tisuća hodočasnika

Na svetkovinu Gospe Fatimske, 13. svibnja, i trećega dana svojega apostolskog putovanja u Portugalu, papa Benedikt XVI. je služio Svetu Misu u Gospinu svetištu. Tom je prigodom u taj gradić stiglo oko 500.000 hodočasnika iz Portugala, kao i drugih europskih zemalja. Sveti je Otac u propovijedi istaknuo da proročko poslanje Fatime nije završeno: Marijin poziv na obraćenje i pokajanje, i dalje je hitan. Naša je nada – dodao je Papa – Isusova milosrdna ljubav. Bog ima moć zapaliti najhladnija i najtužnija srca.
Objašnjavajući u propovijedi razloge svojega hodočašća u Fatimu, Sveti je Otac rekao da je došao kako bi s Marijom molio za naše čovječanstvo, pogođeno bijedom i patnjom; kako bi Gospi povjerio da voli Isusa, da Ga Crkva i svećenici vole i, dok se završava ova Svećenička godina, da žele imati oči stalno upravljene prema Njemu; te kako bi Marijinoj majčinskoj zaštiti povjerio svećenike i sve posvećene osobe. Maleni su se pastiri zaljubili u Boga u Isusu, i to zahvaljujući ukazivanju Djevice Marije, – napomenuo je Papa – ali to ne treba biti poseban događaj koji se zbio prije 93 godine. Sâm Bog može doći do nas danas, nudeći se našem unutarnjem viđenju. Naša nada – dodao je Sveti Otac – ima stvarni temelj, oslanja se na događaju koji je smješten u povijesti, ali ju istovremeno nadmašuje: to je Isus iz Nazareta. Vjera u Boga otvara čovjeka prema obzoru sigurne nade koja ne obmanjuje; ona pokazuje čvrst temelj na koji treba, bez straha, osloniti vlastiti život. Ona zahtijeva prepuštanje, puno pouzdanja, u ruke Ljubavi koja podupire svijet – istaknuo je Papa.
Sveti se Otac potom ponovno osvrnuo na život malenih pastira, kako bi pokazao da bliskost s Bogom vodi do bratskijega i radosnijega života življenoga u većem zajedništvu. Gospa im je, naime, pomogla otvoriti srce za univerzalnost ljubavi, poput blažene Jacinte koja je bila neumorna u solidarnosti sa siromašnima i u žrtvovanju za obraćenje grješnikâ. Samo ćemo takvom, bratskom i solidarnom ljubavlju, uspjeti izgraditi civilizaciju Ljubavi i Mira – naglasio je Sveti Otac. To nije samo jedna zatvorena stranica povijesti. To je izazov za sadašnji naraštaj, za današnji svijet. Proročko poslanje nije završeno – istaknuo je Papa te dodao - Uz ljudsku obitelj koja je spremna žrtvovati svoje najsvetije veze na oltaru bijednih egoizama nacije, rase, ideologije, skupine i pojedinca, s Neba je sišla naša blažena Majka, nudeći se kako bi u srce onih koji joj se povjeravaju unijela Božju Ljubav koja gori u njezinu srcu.
Na svršetku euharistijskoga slavlja, Sveti je Otac blagoslovio bolesnike i uputio im riječi nade. To je nada koja ne čini uzaludnim trpljenje koje, ako je življeno s Kristom, služi za spas braće. Umjesto da nam pojasni razloge trpljenja, Krist je radije pozvao svakoga da ga slijedi, noseći vlastiti križ. Dođi sa mnom. Sudjeluj svojim trpljenjem u ovome djelu za spas svijeta, koje se ostvaruje kroz moju patnju, putem mojega Križa. Pomalo, kako prihvaćaš svoj križ, sjedinjujući se duhovno s mojim Križem, pred tvojim će se očima otkriti spasenjsko značenje trpljenja. U patnji ćeš pronaći unutarnji mir, pa čak i duhovnu radost – rekao je Sveti Otac. Draga braćo i sestre, iz Fatime, gdje je Djevica Marija ostavila neizbrisivi trag svoje majčinske ljubavi, zazivam zaštitu na sve vas, na vaše obitelji, i posebno na sve one koji su u kušnji. Sve vas od srca blagoslivljam! – rekao je na koncu Sveti Otac, pozdravljajući na raznim jezicima brojne skupine hodočasnika okupljenih u Fatimi.