Crkva ispašta zbog svojih grijeha

Odnos između sekularizacije i vjere, gospodarska kriza i njezin utjecaj na Europu, smisao hodočašća u Fatimu, uz razmišljanje o ranama Crkve, poput seksualnoga zlostavljanja – teme su o kojima je papa Benedikt XVI. govorio na susretu s novinarima, u zrakoplovu na putu prema Lisabonu. Osvrnuvši se posebno na problem zlostavljanja od strane klera, Sveti je Otac rekao da najveći progoni Crkve ne dolaze izvana, nego proizlaze od grijehâ počinjenih u njoj.
Papine jasne i prodorne riječi odjeknule su u zrakoplovu punome novinara koji su, kao uvijek, bili nestrpljivi čuti prve misli Svetoga Oca na početku ovoga apostolskog putovanja. Treće novinarsko pitanje dotaklo je jednu od osjetljivih točki: je li moguće u Fatimskoj poruci – pitali su novinari – osim onoga što se odnosilo na Ivana Pavla II. i atentat koji je počinjen na njega, pronaći i smisao patnji koje proživljava današnja Crkva, potresena slučajevima seksualnoga zlostavljanja maloljetnika? Papin je odgovor bio jasan. Ono što se danas može otkriti u Fatimskoj poruci jest to da se u njoj vidi „muka“ koju Crkva proživljava i koja se odražava na Papinoj osobi. Ne dolaze napadi na Papu i na Crkvu samo izvana, nego patnja Crkve dolazi upravo iz unutrašnjosti Crkve, od grijeha koji postoji u Crkvi. I to se uvijek znalo, - primijetio je Sveti Otac – ali danas to vidimo na stvarno užasan način: da najveći progon Crkve ne dolazi od vanjskih neprijatelja, nego se rađa od grijeha u Crkvi, te da je Crkvi stoga nužno potrebno ponovno iskusiti pokajanje, prihvatiti pročišćavanje, naučiti, s jedne strane, praštati, ali i potrebu pravednosti. Praštanje ne zamjenjuje pravdu – naglasio je Sveti Otac. Nakon rečenoga – rekao je nadalje Papa – trebamo se prisjetiti da je Gospodin jači od zla, a Gospa je za nas vidljivo, majčinsko jamstvo Božje dobrote, koja je uvijek posljednja riječ u povijesti.
Prije toga Sveti je Otac odgovorio na pitanje o sekularizaciji Portugala, zemlje koja je nekada bila duboko katolička. Pritom je prije svega istaknuo višestoljetnu prisutnost hrabre, razborite i kreativne vjere, koju je portugalska nacija posvjedočila i na brojnim stranama svijeta, kao što je Brazil. Iako se primjećuje da dijalektika između vjere i sekularizma u Portugalu ima dugu povijest, ipak ne nedostaje ljudi – kako je rekao Sveti Otac – koji žele uspostaviti mostove i započeti dijalog među tim dvama stajalištima. Ta je zadaća još uvijek aktualna. Mislim da je upravo zadaća Europe, njezino poslanje u ovoj situaciji, pronaći taj dijalog, integrirati vjeru i suvremenu razumnost u antropološko viđenje koje upotpunjuje ljudsko biće, te tako ljudske kulture čini komunikativnima. Prisutnost sekularizma je normalna stvar – napomenuo je Sveti Otac – ali odvajanje, protivljenje između sekularizma i kulture vjere neobično je, i treba ga nadvladati. Veliki je izazov u ovome trenutku njihov susret, kako bi pronašli svoj pravi identitet. To je poslanje Europe i ljudska potreba u ovoj našoj povijesti – naglasio je Sveti Otac.
Papa je odgovorio i na pitanje o gospodarskoj krizi koja bi, po mišljenju nekih, mogla staviti u opasnost samu stabilnost Europe u obliku zajednice. Spomenuvši socijalni nauk Crkve, koji gospodarski pozitivizam poziva da uđe u dijalog s etičkim viđenjem gospodarstva, Papa je priznao da je katolička vjera u prošlosti često prepustila gospodarska pitanja svijetu, misleći samo na pojedinačno spasenje. Cijela tradicija socijalnoga nauka Crkve ide u smislu proširenja etičkoga i vjerskoga vidika na odgovornost svijeta, na razumnost prožetu etikom. Osim toga, posljednji događaji na tržištu, u posljednje dvije-tri godine, pokazali su da je etička dimenzija unutarnja i da treba ući u nutrinu gospodarskoga djelovanja (…) Samo tako Europa ostvaruje svoje poslanje – istaknuo je Sveti Otac.