Završena plenarna skupština Papinske akademije za društvene znanosti

„Kriza u globalnome gospodarstvu. Ponovno zacrtati naš put“ – o toj je temi razgovaralo pedesetak međunarodnih predstavnika iz svijeta Crkve, sveučilišta, poduzetništva, financija te građanskoga društva, koji su se okupili u Vatikanu na četverodnevnome skupu u prigodi godišnje opće skupštine Papinske akademije za društvene znanosti. Zaključke je sa skupa, 5. svibnja u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavila Mary Ann Glendon, predsjednica akademije.
Napomenuvši na početku da je teško u samo nekoliko minuta sažeti sate i sate raspravâ i na stotine stranica izlaganja, prof. Glendon je istaknula tri vidika koji su naglašeni na skupu, a vezani su uz gospodarsku krizu izazvanu teškim financijskim krahom, s posljedicama na stvarno gospodarstvo. Ova je kriza viđena kao niz neuspjeha – financijskih, normativnih, ali i moralnih – istaknula je prof. Glendon. Pritom je pojasnila kako se na skupu krenulo od riječi pape Benedikta XVI. koje je uputio članovima akademije, primivši ih u audijenciju 30. travnja, odnosno od pogrešne pretpostavke da je tržište u stanju urediti se samo, bez obzira na javnu intervenciju i prinos unutarnjih etičkih normi.
Prvi proučeni vidik bila je financijarizacija gospodarstva u zajedničkome životu, prijelaz s gospodarstva temeljenoga na stvarnoj proizvodnji dobara, na gospodarstvo kojima prevladavaju spekulantske aktivnosti koje potiče pohlepa – napomenula je prof. Glendon te dodala kako se stoga govorilo i o financijarizaciji ljudskih odnosa, kada su odnosi i u obitelji svedeni na čisto trgovačku dimenziju. Drugi proučeni vidik bile su posljedice u siromašnim zemljama, tih poremećaja koje su prouzročile bogate zemlje, koje su, osim toga, odvukle pozornost s hitnih pitanja kao što je borba protiv gladi, zdravlje za sve ljude, i razvoj.
Treći razmotreni vidik bilo je vođenje gospodarskih aktivnosti, a vijesti koje ovih dana stižu o događajima u Grčkoj potaknule su na još dublju analizu – napomenula je prof. Glendon. Istaknuvši prije svega potrebu bolje regulacije međunarodnoga financijskog sustava – na koju upućuje Papina enciklika 'Caritas in Veritate' – raspravljalo se i o konkretnim mjerama kako bi se zajamčila veća transparentnost u financijskim instrumentima, te izbjegli moralni rizici u nacrtima za spašavanje – izvijestila je prof. Glendon.