Na Papinskome sveučilištu 'Antonianum' u Rimu prošlih je dana održan godišnji studijski
dan na temu „Franjevački poziv u današnjem svijetu“, a raspravljalo se o tome kako
unaprijediti redovnički odgoj, potaknuti sudjelovanje laika u djelima milosrđa, o
otvaranju novim oblicima poslanja, te kako zaustaviti opadanje redovničkih zvanja
i ponovno otkriti bit franjevačkoga poziva. Franjina se karizma iz talijanske pokrajine
Umbrije proširila u Europi, Africi, Latinskoj Americi i Aziji. Poruka mira i pravednosti
asiškoga siromaška s naviještanjem evanđelja, koje je pravilo franjevačkog života,
zahvatila je svaki djelić našega planeta. Velika franjevačka obitelj, vjerna utemeljiteljevu
duhu, na pragu 2010. godine okreće svoj pogled prema budućnosti da bude kvasac u društvu
koje se mijenja, sučeljavajući se s izazovima globalizacije i sekularizacije. Osvrnuvši
se na izazove koje moderno doba nameće franjevačkoj obitelji u razgovoru za našu radio
postaju prof. otac Paolo Martinelli, ravnatelj Franjevačkog instituta za duhovnost,
rekao je kako je za franjevce novi odnos između naroda i kultura najnužniji izazov.
Miješanje raznih naroda bi, s jedne strane, moglo dovesti do isticanja različitosti,
s druge pak stane to može biti velika prigoda za drugačiji odnos između kulturnih
različitosti. Sama ideja općega bratstva, koju je sveti Franjo gajio, podrazumijeva
vrjednovanje različitosti, njihov susret radi međusobnog obogaćivanja – ustvrdio je
Martinelli. Govoreći o redovničkim zvanjima otac Nestor Schwerz, član uprave za
Latinsku Ameriku, rekao je kako Franjina karizma privlači brojne mlade. Brojni su
mladi napušteni stoga je njihov odgoj, početna i trajna izobrazba jako veliki izazov.
U tome se krije teškoća dobroga shvaćanja novih naraštaja, njihove kulturne, osobne
i obiteljske situacije, također i teškoća svjedočenja svojim načinom življenja, da
bude dosljedno s franjevačkom karizmom, koja može biti jako uvjerljiva. Svakoj osobi
treba pristupiti na odgovarajući način, imati veoma duboko duhovno iskustvo i čvrstu
vjeru – istaknuo je Schwerz. Franjevačka duhovnost, jaka kao nikad, susreće razne
kulture i govore poprimajući nepoznata obilježja neprestano obnavljajući zauzimanje
u novoj evangelizaciji, ali je najžurnije otkriti dar zajedništva i bratstva, biti
navjestitelji novoga vremena nade u Crkvi.