Papa primio sudionike opće skupštine Papinske akademije za društvene znanosti

Slom svjetskoga financijskog sustava pokazao je da je gospodarski sustav bez etičkih pravila koja promiču cjeloviti razvoj osobe, a ne samo zaradu, osuđen na propast – jedna je od glavnih misli pape Benedikta XVI. na audijenciji u koju je 30. travnja primio sudionike opće skupštine Papinske akademije za društvene znanosti. Stručnjacima, koji su se u Vatikanu okupili na skupu koji će trajati do 4. svibnja kako bi razgovarali na temu „Kriza u globalnome gospodarstvu. Ponovno zacrtati naš put“, Papa je istaknuo da solidarnost među naraštajima treba biti priznata kao temeljno etičko mjerilo u sudu o bilo kojem društvenom sustavu.
Među ruševinama razrušenoga grada moguće je tražiti pravac novih putova kojima će ponovno početi teći život – to je, ukratko, bila misao koju je Sveti Otac istaknuo pred pedesetak vatikanskih akademika, kojima je na čelu bila predsjednica akademije prof. Mary Ann Glendon. Razrušeni grad u ovome je slučaju grad financija koji se, često s dramatičnim posljedicama, pokazao globalnim divom na glinenim nogama. Na tu je slabost Sveti Otac upozorio već na samome početku govora, napomenuvši kako je financijski slom pokazao krhkost sadašnjega gospodarskog sustava i ustanova koje su s njim povezane. Osim toga, pokazao je pogrešnu pretpostavku na temelju koje je tržište u stanju urediti se samo, bez obzira na javnu intervenciju i prinos unutarnjih etičkih načela – napomenuo je Sveti Otac.
Nasuprot tom viđenju koje – prema Papinim riječima – proizlazi iz „osiromašene“ zamisli o gospodarskome životu, - koji se pak smatra jednom vrstom mehanizma samoodmjeravanja koje vode osobni interesi i zarada – papa Benedikt XVI. je suprotstavio vrednote socijalnoga nauka Crkve, sažete u nauku enciklike 'Caritas in veritate'. Gospodarski život treba ispravno smatrati iskustvom ljudske odgovornosti, po sebi usmjerene prema promicanju dostojanstva osobe, i težnji općem dobru i cjelovitome političkom, kulturnom i duhovnom razvoju pojedinaca, obiteljî i društva. Osvrnuvši se na temu skupa – 'Ponovno zacrtati put', Sveti je Otac pojasnio da to znači ponovno razmotriti opće standarde i ciljeve koji vode i usmjeravaju gospodarski život. Crkva ističe postojanje općega naravnog zakona, čija je načela Bog upisao u stvaranju. Ta su načela dostupna ljudskome razumu, i kao takva trebaju biti prihvaćena kao temelj u praktičnim odlukama – istaknuo je Papa.
Kao dio velike baštine ljudske mudrosti, naravni moralni zakon, koji je Crkva prisvojila pročišćavajući ga i razvijajući u svjetlu kršćanske Objave, služi kao svjetionik koji vodi napore pojedinaca i zajednica u težnji prema dobru i izbjegavanju zla, dok njihovo zalaganje usmjerava na izgradnju istinski pravednoga i humanog društva – napomenuo je nadalje Sveti Otac. Među načelima koja su neizbježna za oblikovanje sličnoga cjelovitog etičkog pristupa u gospodarskome životu, treba se – prema Papinim riječima – svakako nalaziti promicanje općega dobra, ukorijenjenoga u poštovanju dostojanstva ljudske osobe, i to na svim područjima proizvodnje i trgovine, kao i u političkim i društvenim ustanovama, uz zajedničku odgovornost prema novim naraštajima – naglasio je Sveti Otac ističući da solidarnost među naraštajima od sada treba biti priznata kao glavno etičko mjerilo u ocjenjivanju bilo kojega društvenog sustava.